Izložbe

IVAN MEŠTROVIĆ: Portret Tomislava Krizmana (Beč, 1904.), foto Boris Cvjetanović
IVAN MEŠTROVIĆ: Žrtva nevinosti (Beč, 1903.-1904.), foto Boris Cvjetanović IVAN MEŠTROVIĆ: IVAN MEŠTROVIĆ: Posljednji cjelov (Beč, 1904.), foto Boris Cvjetanović IVAN MEŠTROVIĆ: IVAN MEŠTROVIĆ: Dekorativni postament (Beč, 1907.), foto Živko Bačić

Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900. (9.2. – 7.5.2017.)

Galerija KloviĆevi dvori, Zagreb

Djela Ivana Meštrovića iz fundusa Galerije Meštrović u Splitu i Atelijera Meštrović u Zagrebu mogu se vidjeti na izložbi „Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900.“ koja se održava u muzeju Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu od 9. veljače – 7. svibnja 2017.

Izložba prikazuje stotinjak ključnih djela austrijskih i hrvatskih umjetnika koji su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće formirali novi umjetnički izričaj u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi u okviru europskog fin de siècla. U ovome pregledu neizostavan je rani opus Ivana Meštrovića koji je neka od svojih najvažnijih remek-djela ostvario za vrijeme studija na bečkoj Akademiji.

„Izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. predstavit će po prvi put istodobno djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture i arhitekture. Na izložbi će se tako moći usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih.

Rječite će biti usporedbe bečke i zagrebačke arhitekture kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna, Adolfa Loosa te Vjekoslava Bastla, Aladara Baraniaya ili Viktora Kovačića. Izložba će pokazati uspon nove generacije slikarica koje postaju ravnopravni sudionici modernih promjena. Antonija Krasnik i Nasta Rojc učile su slikati u Beču, dok je Slava Raškaj također stvarala pod uplivom bečke secesije. Kroz navedene umjetničke grane obrađene su teme zajedničke bečkoj i zagrebačkoj kulturi na prijelazu stoljeća: teme o smislu čovjekova postojanja, krajolici prožeti umjetnikovim subjektivnim doživljajem prirode, kavane kao novi forumi razmjena ideja te tema žene kao ultimativnog motiva razdoblja. Razdoblje gesamtkunstwerka karakterizira način života prožetog umjetnošću koja objedinjuje sve segmente čovjekova života: od interijera u kojem boravi do eksterijera koji ga okružuje.“ (Vugrinec, P., www.gkd.hr)

Slika 1. IVAN MEŠTROVIĆ: Portret Tomislava Krizmana (Beč, 1904.), foto Boris Cvjetanović
Slika 2. IVAN MEŠTROVIĆ: Žrtva nevinosti (Beč, 1903.-1904.), foto Boris Cvjetanović
Slika 3. IVAN MEŠTROVIĆ: Posljednji cjelov (Beč, 1904.), foto Boris Cvjetanović
Slika 4. IVAN MEŠTROVIĆ: Dekorativni postament (Beč, 1907.), foto Živko Bačić

IVAN MEŠTROVIĆ: Kontemplacija (Zagreb, 1924.)

fotografija Zoran Alajbeg
IVAN MEŠTROVIĆ: Djevojka s violinom (Dubrovnik, 1922.)

fotografija Zoran Alajbeg IVAN MEŠTROVIĆ: Vestalka (Cannes, 1917.)

fotografija Zoran Alajbeg

„ART DECO. The Roaring Twenties in Italy.“(11.02. - 18.06.2017)

Muzej San Domenico, ForlÌ, Italija

Djela Ivana Meštrovića bit će izložena na izložbi „ART DECO. The Roaring Twenties in Italy.“ koja će se održati u muzeju San Domenico, Forlì, u Italiji u razdoblju od 11. veljače do 18. lipnja 2017. godine. Izložba je posvećena stilskom razdoblju 3. desetljeća prošlog stoljeća, internacionalnom stilu Art deco, koji je svoju primjenu pronašao u različitim umjetničkim pojavama - arhitekturi, vizualnim umjetnostima, filmu, kazalištu, književnosti, modi i glazbi. Ovakva sveobuhvatna kulturološka izložba, koja uključuje remek-djela razdoblja, od skulpture i slikarstva do primijenjenog dizajna, po prvi puta je priređena i predstavljena u Italiji, uključujući remekdjela hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, kao što su Vestalka (1917.), Djevojka s violinom (1922.) i Kontemplacija (1924.).

Sculptures by Ivan Meštrović are on loan for the exhibition “ART DECO. The Roaring Twenties in Italy” in Forlì, San Domenico Museum (February 11th - June 18th, 2017). An exhibition is dedicated to the international style of Art Deco, focusing on the 3rd decade of the 20th century, which influenced all aspects of art, from architecture, visual arts, motion picture, theatre, literature, fashion and music. The masterpieces presented at the exhibition include sculpture, paintings and decorative arts, including the works of Croatian sculptor Ivan Meštrović and his masterpieces Vestal Virgin (1917), Girl with Violin (1922) and Contemplation (1924).

More about the exhibition / Više o izložbi:

The generalised definition of Art Deco corresponds to an eclectic, fashionable, international lifestyle. The success of this moment of taste lies in the search for luxury and the pleasure of living, the more intense the more ephemeral. It was introduced by the European bourgeoisie after the Great War had caused the disintegration of the last 19th century myths and the mimesis of the industrial reality, with the logic of its production processes. Ten unrestrained, “roaring” years, as they were called, of the great international bourgeoisie, while history outlined the grim horizon of totalitarianism between war, revolutions and inflation.

Deco taste was the style of movie theatres, railway stations, theatres, of transantlantic, public buildings and large middle-class residences: most of all, it was a stylistic formula with clearly recognizable traits. It influenced at different levels the entire production of decorative arts, from furnishings to ceramics, from glass to wrought iron, from jewellery to fabrics to fashion in the 1920s and early 1930s, like the shape of motorcars, advertising signs, sculpture and painting for decorative purposes.

Most of all, the exhibition will have an Italian interpretation, bearing witness to the international biennials of decorative arts of Monza in 1923, 1925, 1927 and 1930 as well as the Expos of Paris in 1925 and 1930 and of Barcelona in 1929.

Slika 1, IVAN MEŠTROVIĆ: Kontemplacija (Zagreb, 1924.), fotografija Zoran Alajbeg"

Slika 2, IVAN MEŠTROVIĆ: Djevojka s violinom (Dubrovnik, 1922.), fotografija Zoran Alajbeg"

Slika 3, IVAN MEŠTROVIĆ: Vestalka (Cannes, 1917.), fotografija Zoran Alajbeg

Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića(26.01. - 26.02.2016)

Gliptoteka HAZU, Galerija I., Medvedgradska 2, Zagreb

Autori izložbene koncepcije: Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović
Kustosice izložbe: Zorana Jurić Šabić, Barbara Vujanović
Autor likovnog postava i prostorne koncepcije: Filip Beusan
Grafičko oblikovanje opreme izložbe i kataloga: Viktor Popović
Fotografije: Zoran Alajbeg
Izvedba izložbenog postava: Darko Trempetić
Oblikovanje rasvjete izložbe: Tomislav Maglečić, Renato Mihaljenović, Filip Beusan

O izložbi: Rijetko je kada Meštrovićev opus promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja.  Razvoj teme moguće je pratiti na skulpturi i crtežu u rasponu od 1903. – 1946. godine, a prema motivu, kao i razdoblju, temu nagosti i erotike u djelu Ivana Meštrovića možemo promatrati kroz tri čitanja, koja će se u izložbenom narativu ispreplitati, dok će u katalogu biti predstavljeni zasebno, kroz tri teksta:

1. NELAGODA TIJELA (TENZIJE U PRIKAZU: STAROST, EROTIZIRANI PATHOS, DRUGAČIJA SPOLNOST, NEPOSREDNA PUTENOST) (Dalibor Prančević) cjelina koja obuhvaća širi vremenski kontingent prva dva desetljeća 20. stoljeća, odabir uključuje radove s različitim problematikama nagosti, estetike 'ružnoga' i afirmacije drugoga.

2. Između dva Erosa i dvije Afrodite - KLASIČNO POIMANJE TJELESNOSTI (Barbara Vujanović): poglavlje obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija.

3. POŽAR ČULA (Zorana Jurić Šabić): ženski aktovi (skulpture i crteži) iz 20-tih godina, kao i brojni radovi koji obrađuju mitološke teme, dio su Meštrovićeva opusa zasićena intimnim podacima te se mogu sadržajno interpretirati poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući tako njegovo osobno poimanje spolnosti.

„Sve u svemu, ova izložba i ovaj katalog, s tri vrsna priloga u kojima se da capo razmatraju brojni formalni i ikonološki aspekti Meštrovićevih aktova, značajan su doprinos poznavanju jednog od ključnih mjesta umjetnikova ukupnog opusa. Golem raspon različitih izraza kojima je umjetnik opisivao muško i žensko tijelo možda bi nam dao za pravo ustvrditi da on tijekom svog dugog djelovanja nije mijenjao stilove nego načine stilizacije. Rezultantu svježih promišljanja autor ā izložbe najbolje iznosi završna rečenica eseja Barbare Vujanović: Ideja da čovjek predstavlja apsolutno mjerilo svijeta i stvarnosti u kojima živi, sugerira pravo na sumnju, preispitivanje i relativiziranje istine koja ih određuje. Ništa bolje ne sažima osjećaje i misli koje nosimo nakon što pažljivo pogledamo sedamdeset umjetnina donesenih na ovoj kapitalnoj izložbi.“

Iz recenzije Joška Belamarića

Ivan Meštrović: Spomenik Grguru Ninskom (20.01. - 20.02.2016)

Galerija Meštrović, Atelijer za modeliranje gline

Autorica koncepcije izložbe, kustosica: Maja Šeparović Palada

Autorica likovnog postava izložbe: Renata Waldgoni

Oblikovanje opreme izložbe i kataloga: Rafaela Dražić

(Iz uvoda kataloga)

Spomenik starohrvatskom biskupu Grguru Ninskom (X. stoljeće) najpoznatiji je splitski, ali i Meštrovićev javni spomenik te najveći u njegovom opusu. Visok je 7.58 metara, vrsno je i zanatski zahtjevno modeliran i odliven u broncu te je prema autorovoj želji postavljen na Peristil Dioklecijanove palače 1929. godine za koji je prostor i zamišljen kao site-specific.

U radu: Ivan Meštrović: Spomenik Grguru Ninskom u Splitu govorimo o nastanku i razvoju ideje spomenika (1919.-1927.), navodimo idejno-politički kontekst provedbe izvedbe koji će od samog početka dominirati nad umjetničkom i likovnom izvedbom, donosimo okolnosti postavljanja spomenika (1929.), razmontiranja i uklanjanja (1941.) te ponovnog smještanja na drugu lokaciju (1954.), pretpostavljamo  razloge zbog kojih je Ivan Meštrović odlučio odustati od prve inačice spomenika čiji se brončani odljevi nalaze u javnim prostorima gradova Varaždina i Nina.

U radu sintetiziramo dosadašnje spoznaje i donosimo nova saznanja. Preko korištene literature, arhivske građe, skica i studija te crteža i arhitektonskih nacrta za spomenik, kao i fototečne građe, ovaj rad pruža cjelovit pregled teme – ponajprije iz optike vremena u kojemu je spomenik nastao i kroz stajalište Ivana Meštrovića.

U radu donosimo podatke o odnosima Meštrovića i njegovih suvremenika koji su bili angažirani oko spomenika Grguru Ninskom (dr. Ive Tartaglie, don Frane Bulića, dr. Ljube Karamana i dr....)

Na izložbi Ivan Meštrović: Spomenik Grguru Ninskom u Splitu izloženo je pet studija prve i druge inačice spomenika, u bronci i u gipsu. Referentni arhitektonski nacrti i crteži predstavljeni su reprodukcijama. Izlošci su iz fundusa Atelijera Meštrović u Zagrebu i Galerije Meštrović u Splitu, Muzeja grada Drniša, Muzeja grada Iloka i Galerije umjetnina u Splitu. Većina muzejske građe do sada nije bila predstavljena javnosti.

Korištene fotografije nalaze se u Muzeju grada Splita, Konzervatorskom odjelu u Splitu, Gliptoteci i Arhivu za likovne umjetnosti HAZU u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Atelijeru Meštrović, a arhivska građa pohranjena je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Konzervatorskom odjelu u Splitu, Sveučilištu Notre Dame u SAD-u, Galeriji Meštrović i Atelijeru Meštrović te Državnom arhivu i Zakladi „Karlo Grenc“ u Splitu.

Tijekom izložbe  odvija se projekcija filma Otkrivanje spomenika Grguru Ninskom autora Radovana Ivančevića. (Filmoteka 16, Zagreb, 1976.).

Rodin u Meštrovićevu Zagrebu (06.05. - 20.09.2015)

ATELIJER MEŠTROVIĆ - UMJETNIČKI PAVILJON

Godine 2012. u sklopu festivala Croatie, la voici kojim se u Francuskoj najavljivao skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, u Musée Rodin u Parizu održana je izložba Ivan Meštrović kod Rodina: Hrvatska ekspresija (rujan 2012. – siječanj 2013.). Riječ je o drugom predstavljanju hrvatskoga kipara u ovom eminentnom muzeju, nakon monografske izložbe iz 1969. godine.
Slijedom te uspješne suradnje, pariški muzej nudi njezin nastavak – drugu izložbu Augustea Rodina, nakon one iz 1968. u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Kustosi Musée Rodin i Muzeja Ivana Meštrovića nastavljaju istraživanje utjecaja koje je izvršio Auguste Rodin na moderno hrvatsko kiparstvo, i na tom tragu nastao je izbor djela koji će se prikazati na izložbi 2015. godine u Umjetničkom paviljonu. Riječ je o šezdesetak skulptura, dvadeset crteža i dvadeset fotografija.
Taj izbor uključuje najpoznatija djela, remek-djela, poput Poljupca, Mislioca i drugih, a posebna se pažnja pridaje sponama između francuskoga kipara i hrvatskih umjetnika, među kojima je najprisniji odnos uspio uspostaviti upravo Ivan Meštrović.

Osim u Umjetničkom paviljonu, u kojem je izložba postavljena, jedno će se djelo moći vidjeti u atriju Atelijera Meštrović. Riječ je o Rodinovom Spomeniku Victoru Hugou (1890.). Sjedećoj figuri pjesnika Rodin je pridružio dvije muze – Tragičnu muzu i Unutarnji glas, odnosno Meditaciju. Meštrović je zamolio Rodina da mu pokloni potonju, na što je stariji umjetnik pristao no darivanje nije bilo ostvareno. Meditacija će biti izložena u Galeriji Meštrović u Splitu na izložbi Rodinova „Meditacija“ u Splitu.

Ovakav, projekt specifično osmišljen za Zagreb, istinsko središte kiparske umjetnosti u ovom dijelu Europe, potvrdio bi preko suradnje institucija Muzeja Ivana Meštrovića i Umjetničkoga paviljona s francuskim partnerom, važnost hrvatske metropole kao europskoga kulturnog središta. Sama izložba zbog umjetnikove popularnosti zasigurno će privući iznimno veliki broj domaćih i stranih posjetitelja.

Ulaznice

Ulaznica za izložbu "Rodin u Meštrovićevu Zagrebu" vrijedi i za razgled Rodinove skulpture Spomenik Victoru Hugou u atriju Atelijera Meštrović, Mletačka 8, a omogućava posjetiteljima popust pri kupnji ulaznice za razgledavanje stalnog postava Atelijera Meštrović.

Rodinova „Meditacija“ u Splitu (09.05. – 20.09.2015)

Galerija Meštrović

U splitskoj Galeriji Meštrović postavlja se izložba jednog od najznačajnijih Rodinovih djela - Meditacije, koje je inspiriralo Ivana Meštrovića za izradu mramorne Psihe, 1927. godine, središnjeg izloška u njegovoj Galeriji u Splitu. Publici će se predstaviti dva spomenuta djela te podastrijeti mnoštvo značajnih spoznaja kustoskog tima kojim će se ukazati na duboko prijateljstvo između Rodina i Meštrovića. Nakon uspješne Meštrovićeve izložbe u Musée Rodin 2012. godine na svjetlo dana izašlo je izgubljeno pismo Rodina Meštroviću (koje su Muzeji Ivana Meštrovića otkupili) u kojemu udovoljava Meštrovićevoj zamolbi da mu pokloni gipsani odljev Meditacije. Zbog rata i smrti Augustea Rodina do predaje tog značajnog dara Meštroviću nije došlo. Sto godina nakon ovo djelo u bronci je u Meštrovićevom domu. Prikazat će se spomenuto pismo, a putem multimedijske prezentacije i glazbom zaokružit će se ovaj značajan projekt.

Cijene ulaznica

  • Odrasli: 40,00 kn
  • Đaci/studenti/umirovljenici: 20,00 kn
  • Obiteljska ulaznica: 60,00 kn

Dekodiranje Meštrovića (30.01. - 29.03.2015)

Ikonološka studija skica za dekoraciju kupole Crkve Presvetog Otkupitelja u Otavicama

Autori izložbe:

Zorana Jurić Šabić, kustosica Galerije Meštrović

Unutar Meštrovićeva arhitektonskog opusa koji broji više od deset arhitektonskih ostvarenja, CRKVA PRESVETOG OTKUPITELJA zdanje je intimnog karaktera koje se izdvaja jedinstvenom ikonografijom koja otkriva sasvim osobno vjerovanje njenog graditelja.

Meštrovićev osebujan svjetonazor može se iščitati iz skica za dekoraciju kupole čije oslikavanje, nažalost, nije realizirano, a njihova potpuna ikonografska studija je izostala. Dosad nam je bilo poznato samo to da je oslikavanjem kupole namjeravao odati počast utemeljiteljima velikih svjetskih religija.

Kupola je još od ranog kršćanstva bila rezervirana za prikaz nebeskog svoda, a njezinu su bazu pridržavali evanđelisti, apostoli ili proroci – temelji vjere. Meštrović se pridržava metaforičkog prikaza nebesa, ali ide i dalje od granica jedne religije. Izložba crteža – skica za dekoraciju kupole i njihova ikonološka studija pokazuje da se ne radi samo o prorocima nego i o drevnim mudracima, književnicima i umjetnicima, pa i vlastitu liku. Meštrovićevo razmišljanje o umjetnosti kao odrazu božanskog nadahnuća, a o umjetniku kao proroku nagnalo ga je da na svodu obiteljske grobnice u Otavicama među likove koji predstavljaju neke od najvažnijih nositelja svjetskih kultura i religija postavi i vlastiti autoportret.

Meštrovićev humanizam i tolerancija glavni su ključ iščitavanja ovog složenog programa. Poznato nam je da je Meštrović duboko promišljao kompleksne sustave vjerovanja tražeći sve ono što ih povezuje. Dokaz je tome i sadržaj njegove biblioteke, velikim dijelom posvećen različitim kulturama i religijama te brojnim svescima na čijim je marginama nerijetko bilježio svoje primjedbe.

Jednako kao što ikonografskim izborom sjedinjuje različite kulture i religije, tako i umjetničko oblikovanje unutrašnjih reljefa i plastike otkriva neočekivane umjetničke uzore, poput drevne egipatske umjetnosti (u reljefima Evanđelista) ili budističke skulpture (VJEČNO RASPETI). Meštrović je inspiraciju crpio neposredno na putovanju Egiptom, Grčkom i Jeruzalemom (1927.), upravo u vrijeme kada promišlja oblikovanje crkvice u Otavicama.

Izložba DEKODIRANJE MEŠTROVIĆA razotkriva umjetnikove neostvarene ideje i daje nova saznanja o obiteljskoj grobnici u Otavicama koju nije namijenio samo vječnom spokoju svoje obitelji već ju je zamislio kao posvetu najveći, duhovnim i umjetničkim učiteljima koja nadilazi zemljopisne, kulturne i vjerske granice i postaje hram umjetnosti, vjere i tolerancije.

Zorana Jurić Šabić autorica je izložbe, tekstova u katalogu i likovnog postava. Autor fotografija je Zoran Alajbeg, a grafičko opremanje izložbe i oblikovanje kataloga izložbe potpisuje Josip Rajević (Studio 9). Video-animacija s rekonstrukcijom Meštrovićevog nedovršenog projekta sastavni je dio izložbe, a autor video uratka, montažer i snimatelj je Dragan Đokić (Studio Baranda).

Izložba će biti otvorena do nedjelje 29.ožujka 2015.

Meštar: Ana Kuzmanić, Dijalog I, II i III (20.12.2014. - 01.02.2015.)

Autori izložbe:

Barbara Vujanović, kustosica

Program MEŠTART započet je 2009. godine u Atelijeru Meštrović u Zagrebu u cilju aktualizacije i novoga čitanja opusa Ivana Meštrovića kroz suvremene umjetničke izričaje.

Ana Kuzmanić, po vokaciji akademska slikarica, po interesu autorica širokoga medijskog dijapazona, prepoznala je, upravo kroz neposredno iskustvo sebe kao nove majke, bliskost s tim aspektom kipareva djela, univerzalnim i duboko osobnim. Zaintrigirana Meštrovićevim prikazima majčinstva, odlučila je osvijestiti ulančanost tih iskustva, koja su ujedno vječna i ista, ali i efemerna, neponovljiva. Vlastite je trenutke prikazala na tom tragu, naglašavajući ga aspektom nematerijalnosti. Njezin se dijalog s umjetnikom različite generacije, medija i spola ostvaruje u dijametralnoj suprotnosti njezinih videa, svjetlosnih i zvučnih radova te ženskoga iskustva i njegove čvrste materije, figurativne forme i muške pozicije.

Ivan Meštrović stvarne je žene iz svoje okoline pretvarao u Bogorodice, mitska bića i opsežne pojmove poput pojma domovine ili povijesti. Ana Kuzmanić stupa u dijalog s obrisima religijskih, ideoloških, rodnih i drugih konstrukcija majčinstva reflektiranih u Meštrovićevu radu i stavlja ih u kontekst suvremenosti. (Iz predgovora Barbare Vujanović)

Autorica projekta i kustosica izložbe je Barbara Vujanović. Autori fotografija u katalogu su Valentino Bilić Prcić, Ana Kuzmanić i Alma Štrkljević. Viktor Popović potpisuje grafičko oblikovanje opreme izložbe i kataloga.

Izložba će biti otvorena do 1. veljače 2015.

Plakati - svjedoci Meštovićevog vremena (13.11. - 29.11.2014.)

Izložba plakata iz dokumentacijskih fondova Muzeja Ivana Meštrovića nastalih od 1960-ih godina do danas.

Autori izložbe:

Lana Majdančić, kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu
Tončika Cukrov, kustosica Muzejskog dokumentacijskog centra

Muzeji Ivana Meštrovića i Fotoklub Split, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Grada Splita, postavljanjem izložbe Plakati – svjedoci Meštrovićeva vremena splitskoj publici donose najbolja dostignuća dizajnera i fotografa koji su od 60-ih godina prošlog stoljeća pa do danas, kroz medij plakata, informirali javnost o umjetnosti Ivana Meštrovića i događanjima koja su je promovirala.

Autorice izložbe su Lana Majdančić, kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu i Tončika Cukrov, kustosica Muzejskog dokumentacijskog centra.

Medijska popularizacija plakata započela je tek prije nešto više od stotinu godina, međutim, potreba za prenošenjem kratke i jasne poruke javnosti, postoji još od antike kada su se takve obavijesti pisale na drvene ploče ili na zidove. Ulogu prenošenja ciljanih i konciznih promotivnih poruka preuzimaju upravo ti komadi papira, čija je osnovna zadaća prikazati proizvod ili najaviti događaj koristeći bitne informacije svedene na stilizirane i reducirane elemente s dojmljivim kolorističkim efektima. Muzejski plakati informiraju javnost o događanju u muzeju, u najvećem broju slučajeva o izložbama, pa se uvjetovani sadržajem prilagođavaju potrebi da se promovira točno određena kulturna materija.

Muzejski plakati razvijaju svijest o umjetničkim, povijesnim, estetskim, društvenim i tehničkim elementima umjetničkog događaja. Oni posebno prednjače u visini kvalitete svoje likovnosti. Upravo izložba o plakatu, koja će i sama proizvesti svoj plakat, na jednom mjestu pokazuje vrijedna ostvarenja vrsnih dizajnera i fotografa usredotočenih na umjetnost Ivana Meštrovića, te ukazuje na još jednu ulogu plakata, a to da je on svjedok vremena.

Među dizajnerima koji su na svojim plakatima prikazivali Meštrovićeva djela i oblikovali vizualne identitete kako pojedinih izložbi tako i same ustanove, svakako treba istaknuti Ivana Picelja i Borisa Ljubičića za Atelijer Meštrović, a za Galeriju Meštrović to su Žana Siminiati, Gorki Žuvela i Viktor Popović. Na ovoj izložbi također su zastupljeni autori Jure Amižić, Libor Fára, Mitja Koman i Slavoljub Lacković.

Ova izložba zasigurno otvara pitanje novih potreba koje se javljaju u komunikaciji s publikom i novih zahtjeva koje medijska kultura stavlja pred plakat kao medij.

Grafičko oblikovanje kataloga, plakata i pozivnice potpisuje studio Motiv dizajn. Tekstove su napisale autorice izložbe Lana Majdančić i Tončika Cukrov.

Izložba će biti otvorena do subote, 29. studenog 2014.

Marija Ujević Galetović kod Meštrovića (17.07. - 14.09.2014.)

Izložba kiparskih i slikarskih radova akademkinje gđe Marije Ujević Galetović

Priznata umjetnica gđa Marija Ujević Galetović, akademska kiparica i umirovljena profesorica ALU, redovna članica HAZU, izlaže svoje kiparske i slikarske radove u Galeriji Meštrović na splitskim Mejama. Izložba „Marija Ujević Galetović kod Meštrovića“ organizirana je pod okriljem 60. splitskog ljeta.

Nakon prethodnih uspješnih izložbi Zlatka Boureka 2010. godine i Matka Trebotića 2011., Dalibora Stošića 2012., te Vaska Lipovca 2013. godine, Galerija Meštrović ove godine nastavlja s ciklusom „Umjetnik kod Meštrovića“ prikazivanjem radova hrvatskih kipara, koji u muzeju jednog kipara, Ivana Meštrovića, uspostavljaju svojevrsni dijalog, testirajući pritom svoj opus s Meštrovićevom estetikom i istovremeno publici približavaju preokupacije suvremenog kiparstva u kontekstu sadašnjosti.

Vrt Galerije Meštrović i ovaj put je postao mjesto susreta dviju umjetnosti čije se podudarnosti stapaju u začudnoj razigranosti oblika, sjena, odsjaja... Ta očekivana radost koja nastaje dijalogom dviju umjetnosti bila je poticaj za ovaj izazovni projekt.

Ova izložba je značajna i zbog činjenice da je ovo ujedno i prva samostalna izložba Marije Ujević Galetović pred splitskom publikom. Kompleksni zadatak prepoznavanja i omogućavanja dijaloga između umjetnosti dvoje umjetnika, a pogotovu između suzdržane akademske uzvišenosti Meštrovićeva djela i razigrane i duhovite umjetnosti Marije Ujević Galetović, najveći je izazov za kustosa, ali i za posjetitelje kojima je ponuđen kritički pristup i analiza zahtjevnog postava u vrtu Galerije te u Meštrovome Atelijeru za glinu.

Vitkost i elegancija njezinih „Mački“ korespondira s Meštrovićevim izduženim stupovljem i gracioznošću „Dalekih akorda“. Voluminoznost aktova, poput „Avokada“ ili „Akta“ – plesačice te Marijina duhovitost koja je tako izražajno zadržana u njima, savršeno se uklapaju u društvo s Meštrovićevom „Perzefonom“. Monumentalnost „Vala“, najveće izložene kompozicije na središnjem platou vrta, posebno se očituje postupnim podizanjem očišta gledatelja koji se uspinje ulaznim stubištem kada se otvara prekrasan pogled na vrt i na raster glavnog stubišta u pozadini „Vala“.

Fragilni porculanski „Franz Kafka“ i izvrsno sugestivni brončani portret „Matoša“ svjedoče o njezinoj vještini oblikovanja u raznim materijalima, ali još više o umjetničinim preokupacijama, te o suptilnosti koja krasi njezin opus.

Njezina slikarska ostvarenja su posebno zanimljiva budući da se slikanjem počela baviti nedavno. Moru, koje prikazuje na tri svoja slikarska djela, ona se i ne pokušava suprotstaviti nego mu prilazi s velikim poštovanjem, opet kao posljedica njezinih doživljaja na otvorenome moru uz koje je provela gotovo polovinu svog života. Nije ni čudo da, dovršavajući rad na svojem „Autoportretu“ u svjetlucavoj carrari, od mora posuđuje dva tamna oblutka koja su se odmarala na žalu te ih umeće kao oči u svoj lik. Marija je svoje morske motive naslikala u Zagrebu, daleko od mora, no tu uzbibanu morsku površinu i duboku modrinu koje nam donosi na platnu snažno je sačuvala u svojim „očima od mora“.

Izložbu prati i katalog kojega je oblikovao Viktor Popović, u kojemu majstorske fotografije potpisuje umjetnički fotograf Zoran Alajbeg. Tekstove su napisali povjesničari umjetnosti Vesna Bulić i Andro Krstulović Opara koji je autor i producent filma koji je sastavni dio izložbe i koji prikazuje Mariju Ujević Galetović pri radu, kao i nastajanje ove izložbe. Snimatelj i montažer filma je Milan Latković, nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija iz "Kreativne agencije".

Izložba će biti otvorena do nedjelje, 14. rujna 2014.