Izložbe

  • 10. 10. 2018. -10. 11. 2018
    THE BEST IN HERITAGE - UTJECAJNI PROJEKTI 2018.
    Galerija Meštrović, Split
    Organizatorica izložbe: Vesna Bulić Baketić
    U suradnji s organizatorima konferencije "The Best in Herritage"
    Po 17. put konferencija The Best in Heritage / Najbolji u baštini održana je u Dubrovniku od 26. do 28. rujna 2018. godine. Na konferenciji su sudjelovali brojni profesionalci iz područja baštine, njih 165 iz 31 zemlje.
    Posebnost konferencije je u tome što, poput ni jedne druge konferencije, okuplja najbolje, nagrađene projekte iz područja baštine u prošloj godini na globalnom nivou. Tijekom trodnevnog programa predstavljen je 41 laureat nagrađen tijekom 2017. godine. Prezenteri su stigli iz 32 zemlje.
    Kako bi se proširio doseg nagrađenih baštinskih projekata i širili primjeri dobre prakse, konferenciju prati i izložba The Projects of Influence – Utjecajni projekti koja svojim gostovanjima u raznim ustanovama nakon održane konferencije, utjecajne projekte čini dostupnima široj publici.
    Najutjecajnije nagrađene baštinske projekte možete pogledati na jedinstavenoj izložbi koja će biti postavljena od 10.listopada do 10. studenog 2018. u Atelijeru za glinu u Galeriji Meštrović.
  • 03. 10. 2018. -11. 11. 2018
    MEŠTROVIĆ & PRODANOVIĆ: UMJETNIK I NJEGOV FOTOGRAF
    Galerija Muzeja grada Splita
    Organizacija izložbe: Muzeji Ivana Meštrovića
    Autorica koncepta i postava izložbe: Lana Majdančić
    Stručni suradnici: Martina Bagatin i Maro Grbić
    Likovni postav: Lana Majdančić
    Otkrivanje Svetozara Prodanović : tri pristupa
    Iako dosad nespominjani, a slobodno se može reći i nepoznati fotograf, Svetozar Prodanović ostavio je trag kakav je malo koji fotograf njegova profila i vremena ostavio u dokumentarnoj hrvatskoj fotografiji. Ovom izložbom se predstavljaju život i djelovanje Svetozara Prodanovića u nastojanju da se njegov rad vrednuje u skladu sa zahtjevima profesionalne umjetničke fotografske struke. To je razlog zašto se pristupilo iz tri različite perspektive: povjesničara umjetnosti, konzervatora restauratora i fotografa.


    Prikaz života i rada Svetozara Prodanovića (Slunj, 1895.- Zagreb, 1961.)
    Svetozar Prodanović rođen je u fotografskoj obitelji Milana M. i Marije Prodanović koji otvaraju prvi atelijer u rodnom Pakracu 1890. seleći se svakih godinu ili dvije i radeći u drugom gradu. Tako 1895. žive i rade u Slunju gdje je Svetozar rođen. U Zagrebu se trajno nastanjuju 1899. godine a Svetozar 1907. završava Državnu mješovitu pučku školu u Bogovićevoj ulici.

    Šest godina kasnije (1913.) nastavlja s obrazovanjem i upisuje I. tečaj slikarskog odjela škole Otona Ivekovića pri Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu današnjoj Akademiji likovnih umjetnosti. Na kraju školske godine Prodanović izlaže svoje radove na školskoj izložbi, te su oni istaknuti u Hrvatskoj prosvjeti. Školovanje traje dvije godine, ali ga prekida zbog odlaska u vojsku, te završava tek u veljači 1919. Već sljedeće godine počinje raditi kao fotografski pomoćnik kod Mihajla Merčepa, nekadašnjeg očevog suradnika i potom kod Arnolda Braunnera, te krajem 1922. nastavlja u očevom atelijeru u Ilici 168 u kojemu radi sve do svibnja 1930. kada atelijer prestaje s radom. U lipnju Svetozar otvara vlastiti atelijer u Ilici 152 koji djeluje do studenog 1934. Većina fotografija vezana je uz rad umjetnika, ponajviše kipara, a u fotografiranju skulptura treba razlikovati četiri pristupa s kojima započinje njegov otac: fotografije nastale u umjetnikovom atelijeru, u Ljevaonici metala Umjetničke akademije, javne plastike i za objavu u publikacijama. Jedan od kipara s kojim surađuje je i Robert Valdec za koga fotografira tri varijante Spomenika Kralju I. Oslobodiocu (do sada neobjavljene fotografije) što rezultira fotografskim albumom Fotografija osnova i modela za spomenik u Velikom Bečkereku (1924.-1926.). Taj album je među prvim potpisanim uradcima Svetozara Prodanovića jer osim pečata na stražnjoj strani fotografije, u katalozima je iznimno rijetko potpisan. Zato je poseban i katalog IV. kolektivne izložbe Ivana Meštrovića održane 1932. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu jer na ovitku piše njegovo ime. Još je jedna sličnost u suradnji s Valdecom i Meštrovićem. Naime, izabranu varijantu Valdecovog Spomenika kralju, Prodanović fotografira u svim fazama od makete i studije u gipsu do modela u glini. Iste faze fotografira i kod Meštrovićevog Spomenika Grguru Ninskom. Valdecov model Spomenika kralju fotografira uz studiju s jedne i čovjekom s druge strane kako bi omjeri skulpture bili jasni. Taj način rada ponavlja i s Meštrovićevim Indijancima jer oba kipara šalju fotografije Spomenika na odobrenje naručitelju. U istom periodu (1924. do 1929) surađuje i s Ivom Kerdićem na desetak djela a zvono za crkvu Svetog Blaža u Zagrebu fotografira u zvoniku. Fotografija nadgrobnog spomenika obitelji Weiss jedina je poznata iz suradnje sa Slavkom Brillom. Nešto više ih je ostalo u suradnji s Vojtom Branišom a najbolja je Sveta Cecilija. Za Prodanovićev rad vrlo je važno spomenuti časopis Svijet u kojemu potpisan objavljuje od 1928. do 1932. samostalne izložbi u Salonu Urllich Frana Kršinića (1929.) i Maksimilijana Vanke (1930.), pregleda rada Roberta Valdeca, Međunarodne izložbe u Barceloni (1929.), Izložbe jugoslavenske skulpture i slikarstva u Londonu (1930.) kao i IV. kolektivne izložbe Ivana Meštrovića u Zagrebu (1932.). U Fototeci Atelijera Meštrović u Zagrebu sačuvano je 170 fotografija Meštrovićevih djela s kojim surađuje od 1924. do 1934. kada nastaju javni spomenici: Josip Juraj Strossmayer (1924.) za Zagreb, Indijanci za Chicago (1928.), Grguru Ninskom za Split (1929.), Kralj Petar I. za Kastav (1931.), Andrija Medulić (1930.-1932.) za Zagreb, Zahvalnost Francuskoj za Beograd (1930.) i nerealizirani Spomenik Bolivaru (1929.-1930.) koji je zahvaljujući fotografijama rekonstruiran na izložbi. Njihovo oblikovanje Prodanović prati kroz različite faze nastanka, ponekad od gline do postavljanja u javni prostor. Iznimno su vrijedne fotografije ženskih aktova nastalih u međuratnom periodu zbog suptilnosti prikazivanja golih tijela s dozom senzualnosti što najčešće uspijeva biranim kutom fotografiranja i osvjetljenja igrajući se chiaroschurom. Osvjetljenjem će oživjeti portret u glini Johana Wolfganga Goethea, ali i naglasiti patnju Krista u Raspeću Velikom za crkvu Svetog Križa u Meštrovićevim Crikvinama Kaštilcu u Splitu kao i mir Isusa u Vječno razapetom za grobnicu obitelji- crkvu Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Po završetku njihove suradnje, Meštrović više nema fotografa s kojim je tako intenzivno surađivao, a koliko je ta suradnja bila jaka svjedoči i fotomontaža Grgura Ninskog na Peristilu nastala četiri mjeseca prije postavljanja koju šalje don Frani Buliću, glavnom protivniku postavljanja Grgura na spomenuto mjesto.
    Nakon zatvaranja atelijera, nema podataka o njegovom radu sve do 1946. kada u Atelieru Marinković radi kartone za vitraj Svetog Marka Evanđeliste za Župnu crkvu svetog Euzebija i Polonija u Vinkovcima, te 1951. kada radi kartone za vitraj svetog Ivana Krstitelja za istoimenu crkvu u Ponikvama kraj Dubrovnika. Iako je Prodanović bio u službi umjetnika ili njegovog djela, kvalitetom svoga rada Prodanović se izborio za valorizaciju vlastitog do sada poznatog opusa.
    Tri smo autora teksta:
    Martina Bagatina, viša konzervatorica i restauratorica pri Hrvatskom državnom arhivu pisala kraću povijest fotografije kao i oštećenjima koji se s vremenom događaju na fotografijama.

    Maro Grbić, povjesničar umjetnosti, pisao je tekst o tehnici i načinu fotografiranja Svetozara Prodanovića.
    Ova tri pristupa daju cjelovit uvid u rad Svetozara Prodanovića.
    Rekonstrukcija Spomenika Bolivaru: Darko Trempetić

     

    VIŠE
  • 17. 07. 2018. -9. 09. 2018
    UMJETNIK KOD MEŠTROVIĆA: Frano Missia
    Galerija Meštrović, Split
    Autorica izložbe i kataloga
    Vesna Bulić Baketić

    Tekstovi u katalogu
    Guido Quien
    Vesna Bulić Baketić

    Likovni postav izložbe
    Vesna Bulić Baketić

    Grafičko opremanje izložbe
    Josip Rajević, Studio 9

    Tehnička realizacija
    Marko Borović
    Marko Bradarić
    Nediljko Pleić

    Grafičko oblikovanje i priprema za tisak
    Josip Rajević, Studio 9

    Fotografije
    Zoran Alajbeg
    Izložba Umjetnik kod Meštrovića: Frano Missia uvid je u dio opusa Frane Missije, slikara koji se okušao i kao kipar. Gostovanje u malom prostoru Atelijera za glinu u Galeriji Meštrović fokusiranje je na samo dva segmenta među različitim izričajima kojih se Missia dotakao tijekom svog umjetničkog i životnog puta. Koloristički pejzaži, najčešće rodnoga kraja, te kasno okretanje prema modeliranju putenih žena kakve je do tada prikazivao akrilikom na svojim platnima velikih dimenzija. Izložba je poput zavirivanja, tek laganog djelomičnog otvaranja vrata u jedan svijet pun kolorističke ekspresije, poznatih nam i nepoznatih veduta često taknutih ljudskom prisutnošću. Pozivnica u Franin svijet koji uz latentne melankolije i promišljanja o neprihvaćanju, prije svega nosi neopisivu životnu radost i nepresušne emocije prema lijepome.

    „Pejzaži predstavljeni na izložbi Umjetnik kod Meštrovića 2018. mahom su ostvareni u novome mileniju, nastali nakon 2002. godine. Njegovi stariji pejzaži nastajali tijekom šezdesetih i sedamdesetih nose geometrizam usmjeren apstraktnoj poetici temeljenoj na američkom apstraktnom ekspresionizmu, ali kako je vrijeme više odmicalo i vedute su se sve više odmicale od apstraktnih formi te se kretale prema kolorističkoj ekspresiji i mekanim formama. Unatoč crtačkoj vještini i snažnom uvjerenju da je crtež u osnovi svega, Frano neće otići u pejzažni realizam. Zadržat će mističnost i bajkovitost svojih mjesta utječući tako na znatiželju promatrača koji se konstantno pita radi li se tu o Franinu dojmu ili nestvarnosti karipskoga sutona.

    Unatoč privlačnosti stranih veduta i sveprisutne potrebe za kretanjem i istraživanjem svijeta, dalmatinski pejzaži i posebni kadrovi splitske prirode otkrivaju se kao esencijalni i prirođeni. Prikazujući Dalmaciju Frano kombinira prikaz stvarnog krajolika s osjećajem koji u njemu evocira topli mediteranski zrak dok struji nad kadrom odabrane uvale. Iako smo u sferama emocionalnog i subjektivnog s nevjerojatnom sigurnošću mogu ustvrditi da akrilom pokušava uhvatiti osjećaj sunčevih zraka, pjev cvrčaka i miris borovine koji do njega dopire dok selektira vedutu koju će ovjekovječiti na platnenom kvadratu. Često odlučuje svoj krajolik obogatiti i ljudskom prisutnošću bilo da je riječ o kupačici, više njih ili mitološkom biću koje je svoj trenutak predaha potražilo upravo u krajoliku Franina djetinjstva. Borovi, čempresi i drugo dalmatinsko raslinje svojom upečatljivošću provocira snažnu kolorističku paletu, ali ipak kontroliranu i zaustavljenu na vrijeme da ne zadre u fovistički žar.

    Novi milenij donio je i okušavanje u skulpturi gdje su njegove Willendorfske Venere s platna dobile novu dimenziju u glini. Na tragu bazičnih prethistorijskih ljudskih stremljena još od najranijih pokušaja izražavanja u skulpturi, Frano također svoje ženske likove vidi kao putene Venere izraženih ženskih atributa vezanih uz plodnost.

    Iako se divio Henryju Mooreu, Franine skulpture nagog ženskog tijela nisu skrenule prema stiliziranju, nego su u potpunosti nalijegale na samo ponešto uvećanu realnu sliku bogatih ženskih proporcija. U pozama odmaranja, raznih emocionalnih stanja ili vježbanja, žena nije samo objekt ili studija proporcija nego je ispunjena karakterom trenutka.“ (V. Bulić Baketić, iz kataloga izložbe)

    VIŠE
  • 13. 02. 2018. -20. 05. 2018
    Ivan Meštrović: Telesnost in erotika v kiparstvu
    Cankarjev dom, Ljubljana, Slovenija
    Organizacija izložbe:
    Cankarjev dom, Ljubljana
    Muzeji Ivana Meštrovića

    Autori izložbene koncepcije:
    Zorana Jurić Šabić
    Dalibor Prančević
    Barbara Vujanović

    Kustosi izložbe:
    Zorana Jurić Šabić
    Barbara Vujanović
    Nina Pirnat Spahić

    Autor likovnog postava:
    Filip Beusan
    Nakon iznimno uspješne izložbe “Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića“ koju su Muzeji Ivana Meštrovića priredili 2016. godine u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, izložba pod nazivom „Ivan Meštrović – telesnost in erotika v kiparstvu“ predstavljena je slovenskoj publici u Cankarjevom domu u Ljubljani. Na izložbi je prikupljeno više od pedeset djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki.

    Meštrovićev opus je u sklopu izložbe promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja, a razvoj teme moguće je pratiti na skulpturi i crtežu u rasponu 1903. – 1946. godine. Prema motivu, kao i razdoblju, temu nagosti i erotike u djelu Ivana Meštrovića možemo promatrati kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu.

    Cjelina pod nazivom „Nelagoda tijela“ (Dalibor Prančević) obuhvaća širi vremenski kontingent prva dva desetljeća 20. stoljeća, te uključuje radove s različitim problematikama nagosti, estetike „ružnoga“ i afirmacije drugoga. Poglavlje „Između dva Erosa i dvije Afrodite“ (Barbara Vujanović) obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija. Treća cjelina „Požar čula“ (Zorana Jurić Šabić) pristupa temi iz biografskog aspekta te promatra ženske aktove (skulpture i crteže) iz 2. i 3. desetljeća. Ovaj dio Meštrovićeva opusa zasićen je intimnim podacima te se može sadržajno interpretirati poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući tako njegovo osobno poimanje spolnosti.

    „Danas, trideset i pet godina nakon manje izložbe kojom se obilježila stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se opet vraća u ljubljanski Cankarjev dom – izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti. Neosporna je činjenica da je tijekom svoje plodne umjetničke karijere Meštrović majstorski isklesao neke od najljepših ženskih aktova u kiparstvu dvadesetog stoljeća, kojima je izrazio svu raskoš svoje mediteranske čulnosti. Promatrajući kipara iz suvremenog kuta i neopterećeni njegovom slavom, trojica hrvatskih povjesničara umjetnosti nove generacije istražili su teme tjelesnosti i erotike u djelima Ivana Meštrovića. Njihov vrijedan uvid značajan je doprinos znanstvenom istraživanju ove teme, jer se Meštrovićevim djelima rijetko prilazilo iz perspektive nagoga tijela i njegovih erotskih čitanja. U raspravama se istražuju razni formalni i ikonološki aspekti Meštrovićevih aktova, kako muških tako i ženskih, ispitujući višestruke konotacije golog tijela i erotskih elemenata u skulpturi i crtežu, nastalima u duljem vremenskom razdoblju: od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.“

    (Nina Pirnat Spahić, iz predgovora izložbenog kataloga)

    Više o izložbi:

    https://www.cd-cc.si/sl/kultura/razstave/telesnost-in-erotika-v-kiparstvu

    VIŠE
  • 26. 01. 2018. -14. 03. 2018
    Ivan Meštrović i zavičaj
    Galerija Meštrović, Split
    (Nakon izlaganja u Galeriji Meštrović, izložba će biti predstavljena u osnovnoj školi u Otavicama od 17. do 18. ožujka 2018.)

    Autorica izložbe: Zorana Jurić Šabić
    Grafičko oblikovanje i opremanje izložbe: Josip Rajević, Studio 9
    Video-animacija: Dragan Đokić, Studio Baranda
    Izložba „Ivan Meštrović i zavičaj“ istražuje i dokumentira umjetnikovu povezanost sa zavičajnim Otavicama i njegovo umjetničko djelovanje u rodnom kraju, s naglaskom i sveobuhvatnom obradom remek-djela Meštrovićeve sakralne arhitekture: Crkve Presvetog Otkupitelja – grobnice obitelji Meštrović. Crkvu je Meštrović dovršio u prosincu 1930. godine, a arhiv o izgradnji, arhitektonski nacrti, crteži za dekoraciju kupole te gipsani portreti za vratnice objekta čuvaju se u Muzejima Ivana Meštrovića.

    Meštrovićevu povezanost sa zavičajem možemo promatrati i tumačiti na više interpretacijskih razina, ponajprije slijedeći umjetnikovu biografiju, ali i sagledavajući umjetnička ostvarenja nastala u zavičajnim Otavicama (skulpture, slike i arhitektura). Osim toga, unutar teme istražujemo izvore umjetnikova svjetonazora uvjetovana prilikama i okruženjem u kojemu je odrastao. Isto tako, ukazujemo na dvostrano prožimanje utjecaja (i poticaja) između umjetnika i njegova zavičaja, kojemu je upravo zahvaljujući Meštroviću i njegovim graditeljskim ostvarenjima (obiteljska kuća, osnovna škola, antimalarična stanica i obiteljska grobnica) značajno izmijenjen izgled te unaprijeđena infrastruktura tog malenog sela u Dalmatinskoj zagori.

    Zato se izložbom stavlja naglasak na Meštrovićevu arhitektonsku ostavštinu te afirmira njegovo djelovanje kao arhitekta, ujedno koristeći suvremene metode prezentacije: film i video-animaciju.

    Sveukupno, izložba obuhvaća 14 skulptura u kamenu, bronci i gipsu te dvije slike i dva crteža. Djela dolaze iz fundusa Galerije Meštrović u Splitu, Atelijera Meštrović u Zagrebu i Gradskog muzeja Drniš, kao i iz vlasništva nasljednika Ivana Meštrovića. Osim u splitskoj Galeriji Meštrović, izložba će biti prikazana i u Otavicama, u novobnovljenom prostoru nekadašnje osnovne škole, objektu izgrađenom 1931. godine zalaganjem i marom Ivana Meštrovića te prema njegovim idejnim osnovama.

    VIŠE
  • 24. 07. 2017. -5. 11. 2017
    Ivan Meštrović: Jadranska epopeja
    Međunarodni kulturni centar, Krakow, Poljska
    U suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića
    Atelijer Meštrović, Zagreb
    Galerija Meštrović, Split

    Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Poljske, Andrzeja Dude, i predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović

    Autori i kustosi izložbe
    Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović
    Łukasz Galusek, voditelj Izdavačke kuće Međunarodnog kulturnog centra

    Autori tekstova u katalogu:
    Maciej Czerwiński, Łukasz Galusek, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović
    Izložba Ivan Meštrović: Jadranska epopeja prvo je predstavljanje hrvatskoga kipara poljskoj javnosti. Također, riječ je o prvom predstavljanju hrvatske umjetnosti u Poljskoj u tim razmjerima. Retrospektivom će se dati uvid u život i djelo Ivana Meštrovića od njegovih studentskih, bečkih ostvarenja do djela koje je oblikovao netom nakon iskustva Drugoga svjetskog rata. Izložba predstavlja kiparski, crtački, grafički i arhitektonski opus, kao i sudjelovanje umjetnika u dramatičnim događajima u domovini i Europi u prvoj polovici prošloga stoljeća.

    Pedeset umjetničkih djela odabranih za izložbu sabrana su iz Galerije Meštrović u Splitu, te Atelijera Meštrović i Gliptoteke HAZU iz Zagreba. Posuđena su i djela u vlasništvu nasljednika Ivana Meštrovića. Izbor djela svjedoči široki spektar materijala u kojima je stvarao, kao i glavne tematske i stilske značajke koje su obilježile Meštrovićev rad. Poseban se naglasak stavlja na njegovu ulogu u promišljanju javnoga prostora, u kojem je ostvario brojne spomeničke projekte koji su predstavljaju i na ovoj izložbi (čikaški Indijanci, splitski Grgur Ninski, Povijest Hrvata).

    Poveznica s poljskom povijesnom i kulturnom sredinom ostvaruje se izlaganjem građe vezane uz neostvaren projekt za Spomenik maršalu Piłsudskom za Varšavu, čiju je realizaciju onemogućio Drugi svjetski rat.

    Izložbu prati obimni katalog na poljskom i engleskom jeziku, a njezinim povodom priredit će se i predavanja na temu Ivana Meštrovića, hrvatske kulture i povijesti.

    Ispričavamo se zbog nepotpunosti postava. Zbog posudbe djela za ovu izložbu u stalnom postavu nedostaju pojedine skulpture, što je naznačeno uvećanim legendama na pripadajućim mjestima.

    VIŠE
  • 18. 07. 2017. -30. 09. 2017
    UMJETNIK KOD MEŠTROVIĆA: Enca Kovačević
    Galerija Meštrović, Split
    Autorica izložbe:
    Vesna Bulić Baketić

    Recenzenti:
    Marin Ivanović
    Biserka Rauter Plančić

    Autor fotografije:
    Zoran Alajbeg

    Grafičko oblikovanje kataloga, pozivnice i plakata:
    Tin Burić, Lucian Kovačević

    Produkcija, videa:
    Televizija Kanal 5

    Tehnička realizacija:
    Marko Borović, Marko Bradarić,
    Nediljko Pleić
    Slikarica Enca Kovačević rođena je 15. X.1953. godine u Splitu, u obitelji otočnih korijena. Otac joj je bio iz Staroga Grada na Hvaru, a majka iz Sutivana na Braču. Nakon završene osnovne škole upisuje se na splitsku Školu primijenjene umjetnosti. Studij slikarstva nastavlja u rodnom gradu, na Pedagoškoj akademiji, u klasi profesora Ante Kaštelančića, gdje je diplomirala 1976. godine. U članstvo Hrvatskog društva likovnih umjetnika - Split primljena je 1980. godine.

    Danas je voditeljica slobodnih aktivnosti u dječjem domu Maestral, gdje je također osnovala i vodila likovnu koloniju koja je okupljala domaće i inozemne umjetnike.

    Rani radovi odaju mediteransku bazu njezina podrijetla i utjecaj profesora iz čije je klase krenula. Kasnije nastojanje za otkrivanjem vlastita likovnoga govora dovodi je do vrlo individualizirane palete i specifične lirske figuracije s elementima apstrakcije.

    “Upravo je splitska slikarica Enca Kovačević svojim nježnim, ali opet snažnim likovnim izrazom, podsjećanjem na neka druga vremena koja su talent mjerila urođenom sposobnošću izražavanja emocija, stvarnosti, snova i mašte pomoću istančanih likovnih tehnika, zavrijedila priliku da gostuje kod Meštrovića. Baš poput njega koji je svoj klasični figurativni likovni izraz nastavio slijediti bez obzira na različite avangardne stilove i pravce koji su se pojavili i zaživjeli tijekom 20. stoljeća, tako i Enca Kovačević ostaje vjerna svojoj romantičnoj figuralnosti.

    Kontrapunkt Ence i Meštrovića posebno je zanimljiv jer ističe ključne osobine dviju na prvi pogled potpuno različitih umjetnosti, suprotstavljajući ih toliko da se na kraju zapravo približavaju. Meštrović je prvenstveno kipar, Enca je slikarica. I kad se okušava u slikarstvu, Meštrovićeva je paleta tamna, a likovi robusni; Enca njeguje nježne pastelne premaze. Meštrović ženi prilazi kao sin, suprug, ljubavnik i otac, Enca ženi prilazi kao žena ženi. Meštrović modelira prema modelu, Enca slika iz svoje memorije. Meštrović je snažni, tvrdoglavi sudionik kulturnih i političkih zbivanja svoga vremena, Enca samozatajno živi svoju društvenu ulogu i svoju umjetnost.”  (V. Bulić Baketić, iz kataloga izložbe).

    VIŠE
  • 22. 03. 2017. -31. 07. 2017
    Stogodišnja izložba
    Grand Palais, Pariz
    Cijela 2017. protječe u znaku obilježavanja stote godišnjice smrti francuskoga kipara Augustea Rodina (1840. - 1917.). Najvažniji događaj svakako je Stogodišnja izložba, koncem ožujka otvorena u pariškom Grand Palaisu.

    Ekipa stručnjaka, predvođena ravnateljicom Musée Rodin Catherine Chevillot i umirovljenom ravnateljicom francuskog Instituta za povijest umjetnosti Antoinette Le Nornand-Romain, osmislila je veliki izložbeni i izdavački projekt u čijem je žarištu Rodinov utjecaj na moderno kiparstvo te na druge umjetničke medije, u Francuskoj te u ostatku svijeta, od konca 19. pa sve do početka 21. stoljeća. Na dva kata postavljena je opsežna izložba koja objedinjuje tristotinjak Rodinovih djela, ali i autora kao što su Antoine Bourdelle, Georges Braque, Pablo Picasso, Henri Matisse, Jean-Baptiste Carpeaux, Constantin Brâncuși, Käthe Kollwitz, pa sve do Georga Baselitza i Tracey Emin.

    Za hrvatsku je povijest umjetnosti posebno bitna činjenica da su izložena i dva djela Ivana Meštrovića – skulpture Zdenac života (Beč, 1905) i Starica (Pariz, 1908), obje iz fundusa zagrebačkoga Atelijera Meštrović. Rezultat je to suradnje Musée Rodin i Muzeja Ivana Meštrovića, započete još 1960-ih s Meštrovićevom izložbom u Parizu te Rodinovom u Zagrebu, a ponovno aktualizirane predstavljanjem hrvatskoga kipara u Musée Rodin (2012. – 2013.), Rodinovom retrospektivom u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu te malom izložbom u splitskoj Galeriji Meštrović (2015.).

    VIŠE
  • 11. 02. 2017. -18. 06. 2017
    „ART DECO. The Roaring Twenties in Italy.“
    Muzej San Domenico, Forlì, Italija
    Djela Ivana Meštrovića bit će izložena na izložbi „ART DECO. The Roaring Twenties in Italy.“ koja će se održati u muzeju San Domenico, Forlì, u Italiji u razdoblju od 11. veljače do 18. lipnja 2017. godine. Izložba je posvećena stilskom razdoblju 3. desetljeća prošlog stoljeća, internacionalnom stilu Art deco, koji je svoju primjenu pronašao u različitim umjetničkim pojavama - arhitekturi, vizualnim umjetnostima, filmu, kazalištu, književnosti, modi i glazbi. Ovakva sveobuhvatna kulturološka izložba, koja uključuje remek-djela razdoblja, od skulpture i slikarstva do primijenjenog dizajna, po prvi puta je priređena i predstavljena u Italiji, uključujući remek-djela hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, kao što su Vestalka (1917.), Djevojka s violinom (1922.) i Kontemplacija (1924.).
  • 09. 02. 2017. -7. 05. 2017
    Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900.
    Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
    Djela Ivana Meštrovića iz fundusa Galerije Meštrović u Splitu i Atelijera Meštrović u Zagrebu mogu se vidjeti na izložbi „Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900.“ koja se održava u muzeju Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu od 9. veljače do 7. svibnja 2017. Izložba prikazuje stotinjak ključnih djela austrijskih i hrvatskih umjetnika koji su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće formirali novi umjetnički izričaj u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi u okviru europskog fin de siècla. U ovome pregledu neizostavan je rani opus Ivana Meštrovića koji je neka od svojih najvažnijih remek-djela ostvario za vrijeme studija na bečkoj Akademiji.

    „Izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.“ predstavit će po prvi put istodobno djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture i arhitekture. Na izložbi će se tako moći usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih. Rječite će biti usporedbe bečke i zagrebačke arhitekture kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna, Adolfa Loosa te Vjekoslava Bastla, Aladara Baraniaya ili Viktora Kovačića.

    Izložba će pokazati uspon nove generacije slikarica koje postaju ravnopravni sudionici modernih promjena. Antonija Krasnik i Nasta Rojc učile su slikati u Beču, dok je Slava Raškaj također stvarala pod uplivom bečke secesije. Kroz navedene umjetničke grane obrađene su teme zajedničke bečkoj i zagrebačkoj kulturi na prijelazu stoljeća: teme o smislu čovjekova postojanja, krajolici prožeti umjetnikovim subjektivnim doživljajem prirode, kavane kao novi forumi razmjena ideja te tema žene kao ultimativnog motiva razdoblja. Razdoblje gesamtkunstwerka karakterizira način života prožetog umjetnošću koja objedinjuje sve segmente čovjekova života: od interijera u kojem boravi do eksterijera koji ga okružuje.“ (Vugrinec, P., www.gkd.hr)

    VIŠE
  • 17. 10. 2016. -31. 12. 2016
    MEŠTART: Tanja Ravlić -' Dolazak'
    Atelijer Meštrović, Zagreb
    Autorica projekta, kustosica izložbe: Barbara Vujanović
    Autorice likovnog postava: </br>Tanja Ravlić, Barbara Vujanović
    Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
    Program MEŠTART započet je 2009. godine u Atelijeru Meštrović u Zagrebu u cilju aktualizacije i novoga čitanja opusa Ivana Meštrovića kroz suvremene umjetničke izričaje.

    I u umjetnosti i u životu promjene i mijene bilježimo poistovjećujući ih s fazama. Njima omeđujemo pojedine vremenske segmente, naglašavajući početak, kao ishodište novoga razdoblja, odnosno kraj, kao njegov svojevrsni rezime i zaključak. Kao i kada sagledavamo pojedino umjetničko djelo, osvrćući se na vlastiti život, skloni smo ga valorizirati te analizirati. Ponekad ćemo ga čak i konzervirati, nekad smo ga skloni izložiti na uvid drugima, ili pak pohraniti u skrivene prostorije unutarnjih „depoa“.

    Umjetnicima se vrlo često djelomično preklapaju ili potpuno isprepliću životna i kreativna razdoblja, a iskustva se materijaliziraju u njihovim djelima. Na primjer, „zagrebačko razdoblje“ Ivana Meštrovića, iznimno plodan period stvaralaštva, oivičen poslijeratnom situacijom Velikoga rata, i rasplamsavanjem Drugoga svjetskog rata, poklapa se s određenim intimnim događajima, poput umjetnikova zasnivanja obitelji s Olgom Kesterčanek.

    Tanja Ravlić, vrlo svjesno, podvlačenje crte ispod jednoga životnog razdoblja markira dvama izlaganjima u Meštrovićevim muzejima. Godine 2003., kada je kustos Dalibor Prančević projektom naslovljenim Ivan Bura – Ivan Meštrović – Tanja Ravlić – Kristina Restović, započeo s praksom izlaganja suvremenih umjetnika u Fundaciji Ivana Meštrovića, današnjim Muzejima Ivana Meštrovića, umjetnica se u splitskoj Galeriji Meštrović predstavila videoradom Outofflander. Trinaest godina kasnije, na Meštrovićevoj zagrebačkoj adresi, u njegovu atelijeru, Ravlićeva ponovno izlaže videoradove, koje sada vizualno i semantički nadopunjava delikatno postavljenim predmetima, od kojih se neki javljaju u djelima.

    Tanja Ravlić bavi se na ovoj izložbi različitim aspektima teme dolaska na mjesto ishodišta, kao i svojim odnosom prema prostorima koji su je formirali. Svojim se ostvarenjima autorica tek mjestimično, ali posvema dosljedno, preklapa s određenim Meštrovićevim temama. Upravo slobodnim nadovezivanjem ona naglašava bitnost cikličkog obnavljanja životne i kreativne faze. Kao rijetko koji umjetnik i pojedinac, Meštrović je prihvaćao izazove i rizike turbulentnih životnih i povijesnih razdoblja, dajući im neizbrisivi pečat svojom neiscrpnom umjetnošću. (Iz predgovora Barbare Vujanović)

    Tanja Ravlić rođena je u Splitu 1977. godine. Diplomirala je 1999. na Akademiji likovnih umjetnosti u Rimu. Radi kao vanjska suradnica u zvanju izvanredne profesorice na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Od 2002. do 2005. godine pohađala je poslijediplomski studij na Institutu za umjetnost u kontekstu pri Akademiji likovnih umjetnosti u Berlinu.

    VIŠE
  • 27. 07. 2016. -11. 09. 2016
    UMJETNIK KOD MEŠTOVIĆA: Kažimir Hraste
    Galerija Meštrović, Split
    Kustosica izložbe: Vesna Bulić
    Autorica teksta u katalogu: Vesna Bulić
    Fotografije: Zoran Alajbeg
    Oblikovanje kataloga: Vojin Hraste
    Grafičko opremanje izložbe: Josip Rajević, Studio 9
    Produkcija filma: TV Akademija, Split
    Rasvjeta: Zoran Mihanović
    Tehnička realizacija: Marko Borović, Marko Bradarić, Nediljko Pleić
    Kažimir HRASTE rođen je 2. veljače 1954. u Supetru na otoku Braču. U Splitu je završio Školu primijenjenih umjetnosti. Kiparstvo je diplomirao 1978. na Akademiji za likovne umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Valerija Michielija. Godine 1984. završio je poslijediplomski studij kiparstva u Ljubljani, a kao stipendist talijanske vlade proveo je jedan semestar na stručnom usavršavanju u Rimu. Bio je jedan od osnivača Umjetničke akademije u Splitu, gdje je danas i zaposlen kao redovni profesor kiparstva.

    Sudjelovao je na više od stotinu skupnih izložbi u zemlji i u inozemstvu. Samostalno je izlagao tridesetak puta od 1974. godine. Autor je brojnih javnih spomenika i skulptura (Visovac, Uskrsli Krist, 1988.; Solin, Don Frane Bulić, 1991.; Vrgorac, Spomenik Tinu Ujeviću, 1993.; Miljevci, Spomenik kralju Petru Svačiću, 2002.; Zagreb, Koncertna dvorana V. Lisinski – Omiš, Osnovna glazbena škola, Poprsje Lovre Matačića, 2009.; Zadar, Sveučilište, Poprsje Miroslava Krleže, 2010.; Šibenik, Spomenik Draženu Petroviću, 2011.).

    Za svoj rad, u kojemu spaja tradicijska iskustva i suvremenu likovnu praksu, dobio je brojne nagrade i priznanja te državna odlikovanja. Član suradnik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 10. svibnja 2012. godine.

    Pozivanje akademskog kipara Kažimira Hraste da bude umjetnik – gost u vrtu Galerije Meštrović, osim zbog iznimnog poštovanja koju umjetnik osjeća prema nasljeđu Ivana Meštrovića i prostoru Galerije Meštrović, posebno je i po tome što gost kod Meštrovića ovoga puta ne izlaže svoja postojeća djela nego ih stvara uvjetovana scenografijom Meštrovićeva prostora. Stvara ih, potaknut dojmom umjetnika i njegovog prostora. Ovdje se ne radi o interpretaciji Meštrovića, niti o novom čitanju. Ovdje se radi o umjetničkom i stvaralačkom impulsu potaknutom pozivom da se izlaže uz bok Meštroviću. Hrastina umjetnost u pravom smislu riječi „gostuje“ kod Meštrovića pogađajući tako u samu srž i ideju nositeljicu ciklusa, a to je da je umjetnost kao živi čovjek, ima potrebu usporediti se, pokazati se, kontekstualizirati se, definirati se i pojaviti se.

    VIŠE
  • 16. 03. 2016. -1. 05. 2016
    PLAKATI MEŠTROVIĆEVA VREMENA
    Galerija Dulčić Masle Pulitika, Dubrovnik
    Autorica izložbe: Lana Majdančić
    Suradnica na izložbi: Tončika Cukrov
    Organizacija izložbe: Vesna Delić Gozze, Vesna Bulić
    Autorica postava: Lana Majdančić
    Fotografija: Tanja Budimir Bekan
    Grafičko oblikovanje kataloga: Motiv dizajn Zagreb
    Grafičko oblikovanje pozivnice i banera: Marin Gozze
    Izložba Plakata započela je u Atelijeru Meštrović 2013. godine. Tada je nazvana Plakati iz fonda Atelijera Meštrović. Sljedeće mjesto izlaganja bilo je u Spomen Galeriji Ivana Meštrovića u Vrpolju, a iste 2014. godine izložena je u Fotoklubu Split. Tada se ime mijenja u Plakati : svjedoci Meštrovićeva vremena. U Splitu je prvi, i jedini put, izložen jumbo-plakat izložbe Ivan Meštrović : l'expression croate oblikovan za Meštrovićevu izložbu u Muzeju Rodin u Parizu koja je održana 2012. godine. Sljedeće u nizu bile su izložbe u Galeriji Dulčić-Masle-Pulitika Umjetničke galerije Dubrovnik i Gradskom muzeju Virovitice, obje održane 2016.
  • 26. 01. 2016. -26. 02. 2017
    SKULPTURA I NAGOST - TJELESNOST I EROTIKA U DJELIMA IVANA MEŠTROVIĆA
    Gliptoteka HAZU, Galerija I., Medvedgradska 2, Zagreb
    Autori izložbene koncepcije: Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović
    Kustosice izložbe: Zorana Jurić Šabić, Barbara Vujanović
    Autor likovnog postava i prostorne koncepcije: Filip Beusan
    Grafičko oblikovanje opreme izložbe i kataloga: Viktor Popović
    Autor fotografije: Zoran Alajbeg
    Rijetko je kada Meštrovićev opus promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja.

    Razvoj teme moguće je pratiti na skulpturi i crtežu u rasponu 1903. – 1946. godine, a prema motivu, kao i razdoblju, temu nagosti i erotike u djelu Ivana Meštrovića možemo promatrati kroz tri čitanja, koja će se u izložbenom narativu ispreplitati, dok će u katalogu biti predstavljeni zasebno, kroz tri teksta:

    1. NELAGODA TIJELA (TENZIJE U PRIKAZU: STAROST, EROTIZIRANI PATHOS, DRUGAČIJA SPOLNOST, NEPOSREDNA PUTENOST) (Dalibor Prančević) – cjelina koja obuhvaća širi vremenski kontingent prva dva desetljeća 20. stoljeća, odabir uključuje radove s različitim problematikama nagosti, estetike „’ružnoga“’ i afirmacije drugoga.

    2. IZMEĐU DVA EROSA I DVIJE AFRODITE – KLASIČNO POIMANJE TJELESNOSTI (Barbara Vujanović): poglavlje obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija.

    3. POŽAR ČULA (Zorana Jurić Šabić): ženski aktovi (skulpture i crteži) iz 20-ih godina, kao i brojni radovi koji obrađuju mitološke teme, dio su Meštrovićeva opusa zasićena intimnim podacima te se mogu sadržajno interpretirati poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući tako njegovo osobno poimanje spolnosti.

    „Sve u svemu, ova izložba i ovaj katalog, s tri vrsna priloga u kojima se da capo razmatraju brojni formalni i ikonološki aspekti Meštrovićevih aktova, značajan su doprinos poznavanju jednog od ključnih mjesta umjetnikova ukupnog opusa. Golem raspon različitih izraza kojima je umjetnik opisivao muško i žensko tijelo možda bi nam dao za pravo ustvrditi da on tijekom svog dugog djelovanja nije mijenjao stilove nego načine stilizacije. Rezultantu svježih promišljanja autorā izložbe najbolje iznosi završna rečenica eseja Barbare Vujanović: ‘Ideja da čovjek predstavlja apsolutno mjerilo svijeta i stvarnosti u kojima živi, sugerira pravo na sumnju, preispitivanje i relativiziranje istine koja ih određuje.’ Ništa bolje ne sažima osjećaje i misli koje nosimo nakon što pažljivo pogledamo sedamdeset umjetnina donesenih na ovoj kapitalnoj izložbi.“ (Iz recenzije Joška Belamarića)

    VIŠE
  • 20. 01. 2016. -20. 02. 2016
    IVAN MEŠTROVIĆ: SPOMENIK GRGURU NINSKOM U SPLITU
    Galerija Meštrović, Atelijer za modeliranje gline, Split
    Autorica koncepcije izložbe, kustosica:
    Maja Šeparović Palada
    Autorica likovnog postava izložbe:
    Renata Waldgoni
    Oblikovanje opreme izložbe i kataloga:
    Rafaela Dražić
    Spomenik starohrvatskom biskupu Grguru Ninskom (X. stoljeće) najpoznatiji je splitski, ali i Meštrovićev javni spomenik te najveći u njegovom opusu. Visok je 7,58 metara, vrsno je i zanatski zahtjevno modeliran i odliven u broncu te je prema autorovoj želji postavljen na Peristil Dioklecijanove palače 1929. godine za koji je prostor i zamišljen kao site-specific.

    U sklopu izložbe „Ivan Meštrović: Spomenik Grguru Ninskom u Splitu“, kao i pripadajućem katalogu, govorimo o nastanku i razvoju ideje spomenika (1919. – 1927.), navodimo idejno-politički kontekst provedbe izvedbe koji će od samog početka dominirati nad umjetničkom i likovnom izvedbom, donosimo okolnosti postavljanja spomenika (1929.), razmontiranja i uklanjanja (1941.) te ponovnog smještanja na drugu lokaciju (1954.), pretpostavljamo razloge zbog kojih je Ivan Meštrović odlučio odustati od prve inačice spomenika čiji se brončani odljevi nalaze u javnim prostorima gradova Varaždina i Nina.

    U katalogu izložbe sintetiziramo dosadašnje spoznaje i donosimo nova saznanja. Preko korištene literature, arhivske građe, skica i studija te crteža i arhitektonskih nacrta za spomenik, kao i fototečne građe, ovaj rad pruža cjelovit pregled teme – ponajprije iz optike vremena u kojemu je spomenik nastao i kroz stajalište Ivana Meštrovića. Isto tako, donosimo podatke o odnosima Meštrovića i njegovih suvremenika koji su bili angažirani oko spomenika Grguru Ninskom (dr. Ivo Tartaglia, don Frane Bulić, dr. Ljubo Karaman i drugi).
    Na izložbi „Ivan Meštrović: Spomenik Grguru Ninskom u Splitu“ izloženo je pet studija prve i druge inačice spomenika, u bronci i u gipsu. Referentni arhitektonski nacrti i crteži predstavljeni su reprodukcijama. Izlošci su iz fundusa Atelijera Meštrović u Zagrebu i Galerije Meštrović u Splitu, Muzeja grada Drniša, Muzeja grada Iloka i Galerije umjetnina u Splitu. Većina muzejske građe do sada nije bila predstavljena javnosti.
    Korištene fotografije nalaze se u Muzeju grada Splita, Konzervatorskom odjelu u Splitu, Gliptoteci i Arhivu za likovne umjetnosti HAZU u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Atelijeru Meštrović, a arhivska građa pohranjena je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Konzervatorskom odjelu u Splitu, Sveučilištu Notre Dame u SAD-u, Galeriji Meštrović i Atelijeru Meštrović te Državnom arhivu i Zakladi „Karlo Grenc“ u Splitu.
    Tijekom izložbe odvija se projekcija filma Otkrivanje spomenika Grguru Ninskom autora Radovana Ivančevića (Filmoteka 16, Zagreb, 1976.).

    VIŠE
  • 11. 11. 2015. -11. 12. 2015
    THE BEST IN HERITAGE - UTJECAJNI PROJEKTI
    Galerija Meštrović, Split
    Organizatorica izložbe: Vesna Bulić
    U suradnji s organizatorima konferencije „The Best in Heritage“
    Međunarodna manifestacija "The Best in Heritage", pod ravnateljstvom prof. Tomislava Šole, već 14 godina u Dubrovniku predstavlja najbolje u baštini – svjetske primjere muzealske izvrsnosti. Zadnji vikend u rujnu na inspirativnim dubrovačkim lokacijama rezerviran je za najbolje od najboljeg u muzejskom svijetu – prezentacija projekata nagrađenih nekom nacionalnom ili međunarodnom nagradom za strukovnu kvalitetu u prošloj godini.

    Od 2015. godine manifestaciju prati i izložba „The Projects of Influence – Utjecajni projekti“ koja je po prvi puta izvan konferencije, u prostoru Kneževog dvora, prezentirala autore i njihove projekte koji su imali najveći utjecaj i odjek. Tijekom godine diljem svijeta dodijeli se na stotine nagrada za iznimne muzejske, baštinske i konzervatorske projekte. Ovom izložbom vrijedni projekti približavaju se stručnoj publici, ali i široj javnosti te ljubiteljima baštine.

    Dobri projekti najbolji su način buđenja kreativnosti i poticaj novim idejama. Nadamo se da će ova izložba potaknuti i kreativnost i nove ideje pa možda dovesti i do nagrađenog projekta, koji će u nekoj od narednih godina biti predstavljen na manifestaciji “The Best in Heritage”.

    Izložba „The Projects of Influence – Utjecajni projekti“ postavljena je u Atelijeru za glinu u vrtu Galerije Meštrović i otvorena od 11. studenog do 11. prosinca 2015.

     

    VIŠE
  • 09. 05. 2015. -20. 09. 2015
    RODINOVA 'MEDITACIJA' U SPLITU
    Galerija Meštrović, Split
    Autori projekta: Catherine Chevillot, Andro Krstulović Opara
    Autor i kustos izložbe, stručna koncepcija postava: Andro Krstulović Opara
    Autor likovnog postava: Andro Krstulović Opara
    Autori tekstova: Andro Krstulović Opara, Barbara Vujanović, Olja Jelaska
    Organizacija izložbenog projekta: Sandra Grčić Budimir, Vesna Bulić, Andro Krstulović Opara
    Prostorna koncepcija i oblikovanje postava: Lea Aviani
    U splitskoj Galeriji Meštrović postavlja se izložba jednog od najznačajnijih Rodinovih djela – Meditacije, koje je inspiriralo Ivana Meštrovića za izradu mramorne Psihe, 1927. godine, središnjeg izloška u njegovoj Galeriji u Splitu.

    Publici će se predstaviti dva spomenuta djela te podastrijeti mnoštvo značajnih spoznaja kustoskog tima kojim će se ukazati na duboko prijateljstvo između Rodina i Meštrovića. Nakon uspješne Meštrovićeve izložbe u Musée Rodin 2012. godine na svjetlo dana izašlo je izgubljeno pismo Rodina Meštroviću (koje su Muzeji Ivana Meštrovića otkupili) u kojemu udovoljava Meštrovićevoj zamolbi da mu pokloni gipsani odljev Meditacije.

    Zbog rata i smrti Augustea Rodina do predaje tog značajnog dara Meštroviću nije došlo. Sto godina nakon ovo djelo u bronci je u Meštrovićevom domu. Prikazano je spomenuto pismo, a putem multimedijske prezentacije i glazbom zaokružio se ovaj značajan projekt.

     

    VIŠE
  • 06. 05. 2015. -20. 09. 2015
    RODIN U MEŠTROVIĆEVOM ZAGREBU
    Atelijer Meštrović - Umjetnički paviljon, Zagreb
    Autori projekta: Catherine Chevillot, Andro Krstulović Opara
    Autorice i kustosice izložbe, stručna koncepcija postava: Véronique Mattiussi, Barbara Vujanović
    Autori likovnog postava: Andro Krstulović Opara, Jasmina Poklečki Stošić
    Organizacija izložbenog projekta: Andro Krstulović Opara, Jasmina Poklečki Stošić, Sandra Grčić Budimir, Sanja Balentović, Vesna Bulić
    Prostorna koncepcija i oblikovanje postava: Mario Beusan
    Godine 2012. u sklopu festivala Croatie, la voici kojim se u Francuskoj najavljivao skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, u Musée Rodin u Parizu održana je izložba Ivan Meštrović kod Rodina: Hrvatska ekspresija (rujan 2012. – siječanj 2013.).

    Riječ je o drugom predstavljanju hrvatskoga kipara u ovom eminentnom muzeju, nakon monografske izložbe iz 1969. godine. Slijedom te uspješne suradnje, pariški muzej nudi njezin nastavak – drugu izložbu Augustea Rodina, nakon one iz 1968. u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Kustosi Musée Rodin i Muzeja Ivana Meštrovića nastavljaju istraživanje utjecaja koje je izvršio Auguste Rodin na moderno hrvatsko kiparstvo, i na tom tragu nastao je izbor djela koji će se prikazati na izložbi 2015. godine u Umjetničkom paviljonu. Riječ je o šezdesetak skulptura, dvadeset crteža i dvadeset fotografija.

    Taj izbor uključuje najpoznatija djela, remek-djela, poput Poljupca, Mislioca i drugih, a posebna se pažnja pridaje sponama između francuskoga kipara i hrvatskih umjetnika, među kojima je najprisniji odnos uspio uspostaviti upravo Ivan Meštrović.

    Osim u Umjetničkom paviljonu, u kojem je izložba postavljena, jedno će se djelo moći vidjeti u atriju Atelijera Meštrović. Riječ je o Rodinovom Spomeniku Victoru Hugou (1890.). Sjedećoj figuri pjesnika Rodin je pridružio dvije muze – Tragičnu muzu i Unutarnji glas, odnosno Meditaciju. Meštrović je zamolio Rodina da mu pokloni potonju, na što je stariji umjetnik pristao no darivanje nije bilo ostvareno. Meditacija će biti izložena u Galeriji Meštrović u Splitu na izložbi Rodinova „Meditacija“ u Splitu.

    Ovakav projekt, specifično osmišljen za Zagreb, istinsko središte kiparske umjetnosti u ovom dijelu Europe, potvrdio bi preko suradnje institucija Muzeja Ivana Meštrovića i Umjetničkoga paviljona s francuskim partnerom, važnost hrvatske metropole kao europskoga kulturnog središta. Sama izložba zbog umjetnikove popularnosti zasigurno će privući iznimno veliki broj domaćih i stranih posjetitelja.

     

     

    VIŠE
  • 30. 01. 2015. -29. 03. 2015
    DEKODIRANJE MEŠTROVIĆA
    Galerija Meštrović, Atelijer za modeliranje gline, Split
    Autorica i kustosica izložbe: Zorana Jurić Šabić
    Grafičko oblikovanje izložbe i kataloga: Josip Rajević
    Video animacija: Dragan Đokić
    Unutar Meštrovićeva arhitektonskog opusa koji broji više od deset arhitektonskih ostvarenja, crkva Presvetog Otkupitelja zdanje je intimnog karaktera koje se izdvaja jedinstvenom ikonografijom koja otkriva sasvim osobno vjerovanje njenog graditelja. Meštrovićev osebujan svjetonazor može se iščitati iz skica za dekoraciju kupole čije oslikavanje, nažalost, nije realizirano, a njihova potpuna ikonografska studija je izostala. Dosad nam je bilo poznato samo to da je oslikavanjem kupole namjeravao odati počast utemeljiteljima velikih svjetskih religija.

    Kupola je još od ranog kršćanstva bila rezervirana za prikaz nebeskog svoda, a njezinu su bazu pridržavali evanđelisti, apostoli ili proroci – temelji vjere. Meštrović se pridržava metaforičkog prikaza nebesa, ali ide i dalje od granica jedne religije. Izložba crteža – skica za dekoraciju kupole i njihova ikonološka studija pokazuje da se ne radi samo o prorocima nego i o drevnim mudracima, književnicima i umjetnicima, pa i vlastitu liku. Meštrovićevo razmišljanje o umjetnosti kao odrazu božanskog nadahnuća, a o umjetniku kao proroku nagnalo ga je da na svodu obiteljske grobnice u Otavicama među likove koji predstavljaju neke od najvažnijih nositelja svjetskih kultura i religija postavi i vlastiti autoportret.

    Meštrovićev humanizam i tolerancija glavni su ključ iščitavanja ovog složenog programa. Poznato nam je da je Meštrović duboko promišljao kompleksne sustave vjerovanja tražeći sve ono što ih povezuje. Dokaz je tome i sadržaj njegove biblioteke, velikim dijelom posvećen različitim kulturama i religijama te brojnim svescima na čijim je marginama nerijetko bilježio svoje primjedbe.

    Jednako kao što ikonografskim izborom sjedinjuje različite kulture i religije, tako i umjetničko oblikovanje unutrašnjih reljefa i plastike otkriva neočekivane umjetničke uzore, poput drevne egipatske umjetnosti (u reljefima Evanđelista) ili budističke skulpture (Vječno raspeti). Meštrović je inspiraciju crpio neposredno na putovanju Egiptom, Grčkom i Jeruzalemom (1927.), upravo u vrijeme kada promišlja oblikovanje crkvice u Otavicama.

    Izložba Dekodiranje Meštrovića razotkriva umjetnikove neostvarene ideje i daje nova saznanja o obiteljskoj grobnici u Otavicama koju nije namijenio samo vječnom spokoju svoje obitelji već ju je zamislio kao posvetu najvećim, duhovnim i umjetničkim učiteljima koja nadilazi zemljopisne, kulturne i vjerske granice i postaje hram umjetnosti, vjere i tolerancije.

    Zorana Jurić Šabić autorica je izložbe, tekstova u katalogu i likovnog postava. Autor fotografija je Zoran Alajbeg, a grafičko opremanje izložbe i oblikovanje kataloga izložbe potpisuje Josip Rajević (Studio 9). Video-animacija s rekonstrukcijom Meštrovićevog nedovršenog projekta sastavni je dio izložbe, a autor videouratka, montažer i snimatelj je Dragan Đokić (Studio Baranda).

    VIŠE
  • 20. 12. 2014. -1. 02. 2015
    MEŠTART: Ana Kuzmanić - 'Dijalog I, II i III'
    Atelijer Meštrović, Zagreb
    Autorica projekta, kustosica izložbe: Barbara Vujanović
    Autorice likovnog postava: Ana Kuzmanić, Barbara Vujanović
    Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
    Program MEŠTART započet je 2009. godine u Atelijeru Meštrović u Zagrebu u cilju aktualizacije i novoga čitanja opusa Ivana Meštrovića kroz suvremene umjetničke izričaje.

    Stvaralaštvo Ivana Meštrovića nemoguće je doživjeti bez prizme osobnog iskustva: njegova, ali i onoga koji s njime ulazi u interakciju. Različita su umjetnikova iskustva materijalizirana u djelima te snaga njihove ekspresije dopire do promatrača neovisno o njegovu poznavanju određenih životnih, društvenih i drugih okolnosti koje su ih uvjetovale. Jedno od najizraženijih i najčešćih iskustava koje se reflektira u svim Meštrovićevim fazama jest iskustvo majčinstva, odnos majke i djeteta – bilo da ga promišlja kroz predodžbu vlastite majke, majke svoje djece ili Bogorodice.

    Ana Kuzmanić, po vokaciji akademska slikarica, po interesu autorica širokoga medijskog dijapazona, prepoznala je, upravo kroz neposredno iskustvo sebe kao nove majke, bliskost s tim aspektom kipareva djela, univerzalnim i duboko osobnim. Zaintrigirana Meštrovićevim prikazima majčinstva, odlučila je osvijestiti ulančanost tih iskustva, koja su ujedno vječna i ista, ali i efemerna, neponovljiva. Vlastite je trenutke prikazala na tom tragu, naglašavajući ga aspektom nematerijalnosti. Njezin se dijalog s umjetnikom različite generacije, medija i spola ostvaruje u dijametralnoj suprotnosti njezinih videa, svjetlosnih i zvučnih radova te ženskoga iskustva i njegove čvrste materije, figurativne forme i muške pozicije.

    Ivan Meštrović stvarne je žene iz svoje okoline pretvarao u Bogorodice, mitska bića i opsežne pojmove poput pojma domovine ili povijesti. Ana Kuzmanić stupa u dijalog s obrisima religijskih, ideoloških, rodnih i drugih konstrukcija majčinstva reflektiranih u Meštrovićevu radu i stavlja ih u kontekst suvremenosti. (Iz predgovora Barbare Vujanović)

    Ana Kuzmanić rođena je 1980. u Splitu. godine 1999. upisala je smjer Restauriranje i konzerviranje umjetnina na Akademiji likovnih umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 2001. na istoj Akademiji upisala je smjer Slikarstvo. Godine 2006. diplomirala je pod mentorstvom prof. Igora Rončevića. Godine 2007. upisala je poslijediplomski studij na The University of Edinburgh, Edinburgh College of Art. Od godine 2011. djeluje kao suosnivač i član međunarodnog kolektiva Eastern Surf. Od 2009. zaposlena je kao asistent na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije na Sveučilištu u Splitu.

    VIŠE
  • 13. 11. 2014. -29. 11. 2014
    PLAKATI - SVJEDOCI MEŠTROVIĆEVA VREMENA
    Fotoklub, Split
    Autorica izložbe: Lana Majdančić
    Suradnica na izložbi: Tončika Cukrov, kustosica Muzejskog dokumentacijskog centra
    Autorica postava: Lana Majdančić i Tončika Cukrov
    Fotografija: Tanja Budimir Bekan
    Grafičko oblikovanje kataloga: Motiv dizajn Zagreb
    Muzeji Ivana Meštrovića i Fotoklub Split, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Grada Splita, postavljanjem izložbe Plakati – svjedoci Meštrovićeva vremena splitskoj publici donose najbolja dostignuća dizajnera i fotografa koji su od 60-ih godina prošlog stoljeća pa do danas, kroz medij plakata, informirali javnost o umjetnosti Ivana Meštrovića i događanjima koja su je promovirala.

    Medijska popularizacija plakata započela je tek prije nešto više od stotinu godina, međutim, potreba za prenošenjem kratke i jasne poruke javnosti postoji još od antike kada su se takve obavijesti pisale na drvene ploče ili na zidove. Ulogu prenošenja ciljanih i konciznih promotivnih poruka preuzimaju upravo ti komadi papira, čija je osnovna zadaća prikazati proizvod ili najaviti događaj koristeći bitne informacije svedene na stilizirane i reducirane elemente s dojmljivim kolorističkim efektima. Muzejski plakati informiraju javnost o događanju u muzeju, u najvećem broju slučajeva o izložbama, pa se uvjetovani sadržajem prilagođavaju potrebi da se promovira točno određena kulturna materija.

    Muzejski plakati razvijaju svijest o umjetničkim, povijesnim, estetskim, društvenim i tehničkim elementima umjetničkog događaja. Oni posebno prednjače u visini kvalitete svoje likovnosti. Upravo izložba o plakatu, koja će i sama proizvesti svoj plakat, na jednom mjestu pokazuje vrijedna ostvarenja vrsnih dizajnera i fotografa usredotočenih na umjetnost Ivana Meštrovića, te ukazuje na još jednu ulogu plakata, a to da je on svjedok vremena.

    Među dizajnerima koji su na svojim plakatima prikazivali Meštrovićeva djela i oblikovali vizualne identitete kako pojedinih izložbi tako i same ustanove, svakako treba istaknuti Ivana Picelja i Borisa Ljubičića za Atelijer Meštrović, a za Galeriju Meštrović to su Žana Siminiati, Gorki Žuvela i Viktor Popović. Na ovoj izložbi također su zastupljeni autori Jure Amižić, Libor Fára, Mitja Koman i Slavoljub Lacković.

    Ova izložba zasigurno otvara pitanje novih potreba koje se javljaju u komunikaciji s publikom i novih zahtjeva koje medijska kultura stavlja pred plakat kao medij.

    Grafičko oblikovanje kataloga, plakata i pozivnice potpisuje studio Motiv dizajn. Tekstove su napisale autorice izložbe Lana Majdančić i Tončika Cukrov.

    VIŠE
  • 17. 07. 2014. -14. 09. 2014
    MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ KOD MEŠTROVIĆA
    Galerija Meštrović, Split
    Kustos izložbe, autor postava i filma: Andro Krstulović Opara
    Koautorica postava izložbe: Vesna Bulić
    Snimatelj i montažer filma: Milan Latković
    Priznata umjetnica gđa Marija Ujević Galetović, akademska kiparica i umirovljena profesorica ALU-a, redovna članica HAZU-a, izlaže svoje kiparske i slikarske radove u Galeriji Meštrović na splitskim Mejama. Izložba „Marija Ujević Galetović kod Meštrovića“ organizirana je pod okriljem 60. splitskog ljeta.

    Nakon prethodnih uspješnih izložbi Zlatka Boureka 2010. godine i Matka Trebotića 2011., Dalibora Stošića 2012., te Vaska Lipovca 2013. godine, Galerija Meštrović ove godine nastavlja s ciklusom „Umjetnik kod Meštrovića“ prikazivanjem radova hrvatskih kipara koji u muzeju jednog kipara, Ivana Meštrovića, uspostavljaju svojevrsni dijalog, testirajući pritom svoj opus s Meštrovićevom estetikom i istovremeno publici približavaju preokupacije suvremenog kiparstva u kontekstu sadašnjosti.

    Vrt Galerije Meštrović i ovaj put je postao mjesto susreta dviju umjetnosti čije se podudarnosti stapaju u začudnoj razigranosti oblika, sjena, odsjaja… Ta očekivana radost koja nastaje dijalogom dviju umjetnosti bila je poticaj za ovaj izazovni projekt.

    Ova izložba je značajna i zbog činjenice da je ovo ujedno i prva samostalna izložba Marije Ujević Galetović pred splitskom publikom. Kompleksni zadatak prepoznavanja i omogućavanja dijaloga između umjetnosti dvoje umjetnika, a pogotovu između suzdržane akademske uzvišenosti Meštrovićeva djela i razigrane i duhovite umjetnosti Marije Ujević Galetović, najveći je izazov za kustosa, ali i za posjetitelje kojima je ponuđen kritički pristup i analiza zahtjevnog postava u vrtu Galerije te u Meštrovome Atelijeru za glinu.

    Vitkost i elegancija njezinih „Mački“ korespondira s Meštrovićevim izduženim stupovljem i gracioznošću „Dalekih akorda“. Voluminoznost aktova, poput „Avokada“ ili „Akta“ – plesačice te Marijina duhovitost koja je tako izražajno zadržana u njima, savršeno se uklapaju u društvo s Meštrovićevom „Perzefonom“. Monumentalnost „Vala“, najveće izložene kompozicije na središnjem platou vrta, posebno se očituje postupnim podizanjem očišta gledatelja koji se uspinje ulaznim stubištem kada se otvara prekrasan pogled na vrt i na raster glavnog stubišta u pozadini „Vala“. Fragilni porculanski „Franz Kafka“ i izvrsno sugestivni brončani portret „Matoša“ svjedoče o njezinoj vještini oblikovanja u raznim materijalima, ali još više o umjetničinim preokupacijama, te o suptilnosti koja krasi njezin opus.

    Njezina slikarska ostvarenja posebno su zanimljiva budući da se slikanjem počela baviti nedavno. Moru, koje prikazuje na tri svoja slikarska djela, ona se i ne pokušava suprotstaviti nego mu prilazi s velikim poštovanjem, opet kao posljedica njezinih doživljaja na otvorenome moru uz koje je provela gotovo polovinu svog života. Nije ni čudo da, dovršavajući rad na svojem „Autoportretu“ u svjetlucavoj carrari, od mora posuđuje dva tamna oblutka koja su se odmarala na žalu te ih umeće kao oči u svoj lik. Marija je svoje morske motive naslikala u Zagrebu, daleko od mora, no tu uzbibanu morsku površinu i duboku modrinu koje nam donosi na platnu snažno je sačuvala u svojim „očima od mora“.

    Izložbu prati i katalog kojega je oblikovao Viktor Popović, u kojemu majstorske fotografije potpisuje umjetnički fotograf Zoran Alajbeg. Tekstove su napisali povjesničari umjetnosti Vesna Bulić i Andro Krstulović Opara koji je autor i producent filma koji je sastavni dio izložbe i koji prikazuje Mariju Ujević Galetović pri radu, kao i nastajanje ove izložbe. Snimatelj i montažer filma je Milan Latković, nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija iz “Kreativne agencije”.

    VIŠE
  • 16. 04. 2013. -16. 06. 2013
    MEŠTROVIĆ I MILLES
    Atelijer Meštrović, Zagreb
    HRVATSKO - ŠVEDSKI PROJEKT RAZMJENE IZLOŽBI

    Autori projekta:
    Andro Krstulović Opara, Onita Wass
    Hrvatsko - švedski projekt Meštrović - Milles u organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i Millesgårdena temelji se na razmjeni izložbi dvaju velikana modernog europskog kiparstva, ujedno i suvremenika, Ivana Meštrovića (1883. - 1962.) i Carla Millesa (1875. - 1955.).

    Kipari suvremenici, djelujući na suprotnim krajevima europskog kontinenta, obilježili su europsko kiprastvo prve polovine 20. stoljeća, ostavši dosljedni figurativnom izričaju. U sličnoj životnoj i umjetničkoj putanji dvojice umjetnika primjećujemo zaustavljanje u istim europskim i američkim gradovima, slične tematske i stilske preokupacije. Obojica su zaslužni za oblikovanje javnih prostora mnogih gradova, ponajprije u vlastitim zemljama, Hrvatskoj i Švedskoj, ali i izvan granica zajedničkog kontineta, posebice u SAD-u.

    Autori projekta su Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića i Onita Wass, ravnateljica Muzeja Millesgården. Projekt je otpočet izložbom Milles kod Meštrovića autorice kustosice švedskog muzeja Millesgården, Eveline Berglund, otvorenom 16. travnja 2013. u nekadašnjem umjetnikovom domu i radnom prostoru, Atelijeru Meštrović u Zagrebu. Svečanost otvorenja priređena je u nazočnosti Nj. V. kralja Carla XVI. Gustafa i kraljice Silvije, te g. Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske i prof. dr. sc. Tatjane Josipović. Za širu javnost izložba se otvorila dan kasnije predavanjem Onite Wass. Izložba koja je zatvorena 16. lipnja, polučila je velik interes medija i pozitivne reakcije stručne javnosti.

    Nastavak projekta jest izložba Meštrović kod Millesa (18. lipnja – 18. kolovoza 2013.) priređena u muzeju Millesgården u Stockholmu, nekadašnjem životnom i radnom prostoru švedskoga kipara. Autorice izložbe, Zorana Jurić Šabić, kustosica splitske Galerije Meštrović i Barbara Vujanović, kustosica Atelijera Meštrović, odabrale su deset skulptura, po pet iz svakoga muzeja, kojima se daje pregled umjetnosti Ivana Meštrovića kroz različite faze umjetnikova stvaralaštva, počevši od studentskih radova (1906.) do kasnijih primjera iz 1946. godine. Istaknuta je posebitost Meštrovićeva umjetničkog izražaja i suvereno vladanje različitim materijalima (bronca, kamen, drvo). Naglašene su stilske i tematske poveznice koje se mogu pratiti u svim fazama opusa dvojice kipara, osobito tema glazbe i plesa. Obje izložbe prate dvojezični katalozi, koje je dizajnirao Viktor Popović.

    VIŠE
Hrvatski