Osnutak muzeja

Muzeji Ivana Meštrovića posvećeni su očuvanju, istraživanju i promicanju djela i života Ivana Meštrovića (1883. Vrpolje, Hrvatska – 1962. South Bend, Indiana, SAD). Jedan od najistaknutijih hrvatskih umjetnika prve polovice 20. stoljeća, djelovao je kao kipar, slikar, arhitekt i pisac. Svojom Darovnicom hrvatskome narodu iz 1952. godine daruje brojna remek-djela, impresivnu arhitekturu i oplemenjene prostore kojima upravljaju Muzeji Ivana Meštrovića. Sastavnice Muzeja nalaze se u njegovom domu i atelijeru u Zagrebu, obiteljskoj vili i obnovljenom renesansnom kaštilcu u Splitu te u Otavicama, rodnom kraju njegove obitelji. U ovim prostorima posjetitelji imaju priliku uživati u stotinama njegovih djela.

Sabor Republike Hrvatske 1991. godine donosi Zakon o Fundaciji Ivana Meštrovića i time objedinjuje Darovnicu u jedinstvenu organizaciju s administrativnim središtem u Zagrebu. Izmjenom Zakona 2007. godine Fundacija Ivana Meštrovića preimenuje se u Muzeje Ivana Meštrovića, a administrativno središte seli se u Split.

Ivan Meštrović stekao je svjetsku slavu i ugled te je utjecao na generacije kipara i umjetnika uopće. Njegova djela čuvaju se u muzejima, galerijama i zbirkama diljem svijeta, kao i na mnogim javnim mjestima, gdje njegovi spomenici i danas oduševljavaju svojom monumentalnošću.

Muzejsko vijeće

BRANKO MATULIĆ

predsjednik

IRENA KRAŠEVAC

NATAŠA JOVIČIĆ

MAJA ŠEPAROVIĆ PALADA

DARKO TREMPETIĆ

Zaštita osobnih podataka

Muzeji Ivana Meštrovića imenovali su službenika za zaštitu osobnih podataka temeljem Opće uredbe za zaštitu osobnih podataka (GDPR), svojom odlukom od 24.5.2018.g.

Službeni kontakt podaci službenika za zaštitu osobnih podataka su:
e-mail: dpo@mestrovic.hr;
adresa i mjesto rada: Muzeji Ivana Meštrovića, Šetalište Ivana Meštrovića 46, 21000 Split
telefon: 021/340-800

Službenik za zaštitu osobnih podataka obavlja najmanje sljedeće zadaće:
a) informira i savjetuje voditelja obrade ili izvršitelja obrade te zaposlenika koji obavljaju obradu o njihovim obvezama iz Uredbe te drugim odredbama Europske unije (dalje: Unija) kao i odredbama propisa Republike Hrvatske o zaštiti podataka (Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, i dr.)
b) prati poštivanje Uredbe te drugih odredaba Unije i odredaba propisa Republike Hrvatske o zaštiti podataka i politika voditelja obrade ili izvršitelja obrade u odnosu na zaštitu osobnih podataka, uključujući raspodjelu odgovornosti, podizanje svijesti i osposobljavanje osoblja koje sudjeluje u postupcima obrade te povezane revizije;
c) pruža savjete, kada je to zatraženo, u pogledu procjene učinka na zaštitu podataka i praćenje njezina izvršavanja u skladu s člankom 35. Uredbe i propisa Republike Hrvatske o zaštiti podataka;
d) surađuje s nadzornim tijelom - Agencijom za zaštitu osobnih podataka;
e) djeluje kao kontaktna točka za Agenciju za zaštitu osobnih podataka o pitanjima u pogledu obrade, što uključuje i prethodno savjetovanje iz članka 36. Uredbe te savjetovanje, prema potrebi, o svim drugim pitanjima.

Službenik za zaštitu osobnih podataka pri obavljanju svojih zadaća vodi računa o riziku povezanom s postupcima obrade i uzima u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade.
Službenik za zaštitu osobnih podataka ima obvezu tajnosti ili povjerljivosti glede obavljanja svojih zadaća, a sve u skladu s Uredbom te drugim odredbama Unije i Republike Hrvatske.

Uvid u muzejsku građu

Hrvatski