U ciklusu izdanja objavljenih u biblioteci Lako razumljiva knjiga dosada su Muzeji Ivana Meštrovića objavili četiri knjige s ciljem približavanja sadržaja djeci i osobama s intelektualnim ograničenjima kroz ilustrirane knjige, jednostavnog, a informativnog sadržaja. Prethodnih godina objavljene su knjige „Ivan Meštrović“, „Ivan Meštrović u Splitu“, „Ivan Meštrović u Beču“, a iz tiska je upravo izišlo i četvrto izdanje „Ivan Meštrović u Parizu“. Autorica koncepta muzejska je savjetnica Maja Šeparović Palada, a knjige je realizirala u suradnji s ilustratorima koji su likovno opremili knjige, Rafaelom Dražić koja je potpisuje grafičko oblikovanje te Udrugom za samozastupanje Zagreb i drugim osobama koje koji su izvršile provjeru lako razumljivog teksta. Udruga za samozastupanje Zagreb djeluje s ciljem poboljšanja položaja osoba s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj i osiguravanja što većeg stupnja normalizacije života osobama s intelektualnim teškoćama kroz njihovo uključivanje i aktivno sudjelovanje u životu društva i lokalne zajednice.
Ovim projektom realizacije Lako razumljivih knjiga približava se muzejsku kulturu svima bez iznimke. Riječ je o jedinstvenoj ediciji u hrvatskom muzejskom izdavaštvu, koja promišlja o što kvalitetnijim uslugama za muzejske posjetitelje uvažavanjem inkluzivnog koncepta „muzeji za sve“. Knjige u ovoj ediciji namijenjene su svima, a posebice osobama koje imaju intelektualne poteškoće s čitanjem i razumijevanjem, koje traže jednostavan sadržaj i osnovne informacije o temi ili osobama koje ne poznaju dobro hrvatski jezik.
Publikacije zadovoljavaju europske standarde za izradu lako razumljivih informacija i pravila Inclusion Europe – europske udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji. Pisane su na jednostavan i lako razumljiv način i bogato su ilustrirane, a dostupne su u muzejskom dućanu Galerije Meštrović.
- izdanje „IVAN MEŠTROVIĆ U PARIZU“
Početkom 1908. godine Ivan Meštrović sa suprugom Ružom i mlađim bratom Petrom odlazi iz Beča u Pariz, gdje će boraviti do 1910. godine. Pariški je intermezzo za Meštrovića značio prekretnicu u stvaralačkom smislu. Ponesen osjećajima ujedinjenja južnoslavenskih naroda, u atelijeru na Montparnasseu izrađuje 50- ak monumentalnih skulptura za arhitektonsko-skulpturalno zamišljen nikad ostvaren projekt Vidovdanskog hrama. Riječ je o skulpturama čija je izvedba nadahnuta nacionalnom i mitskom tematikom. Meštrović je kasnije još nekoliko puta boravio u Francuskoj, zbog političkog djelovanja i izlaganja na izložbama. Za života, pariškoj publici predstavio se na Jesenskom salonu 1908., i 1909., Salonu francuskih umjetnika 1908., na Proljetnom salonu 1909., Međunarodnoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. (gdje dobiva glavnu nagradu), kao i samostalnom izložbom u Jeu des Paume des Tuileries 1933. godine. Maja Šeparović Palada autorica je scenarija i teksta, a ilustracija Monika Meglić. Knjiga je objavljena 2023. godine.
- izdanje: „IVAN MEŠTROVIĆ U BEČU“
Knjiga donosi sljedeću životnu etapu Ivana Meštrovića, koji se u jesen 1900. godine iz Splita otisnuo u Austro-Ugarsku prijestolnicu. Od 1901. do 1906. Meštrović je u Beču redovno studirao na Akademiji likovnih umjetnosti, najprije kiparstvo, a poslije i arhitekturu. Svoju umjetničku karijeru započeo je na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Austrije-Secesija. Jedini je od hrvatskih umjetnika bio redoviti član toga društva (1906. – 1914.), gostujući umjetnik Hagenbunda i dopisni član minhenske Secesije (od 1914.). Meštrović je svojim djelima privukao pažnju bečkih likovnih kritičara te je utjecao na razvoj tamošnjih kipara. U Beču je upoznao svoju prvu suprugu Ružu Klein, koja će pridonijeti njegovu duhovnom i kulturnom razvoju. Od velikog značaja za Meštrovića bilo je poznanstvo s bečkim industrijalcem i mecenom Karlom Wittgensteinom, koji je kupnjom većeg broja umjetnikovih djela financirao njegov boravak u Parizu (1908.-1909.). Knjiga je objavljena 2022. godine u su-autorstvu autorice scenarija i teksta, urednice Maje Šeparović Palade te ilustratora Dominika Vukovića.
- izdanje: „IVAN MEŠTROVIĆ U SPLITU“
Knjiga Ivan Meštrović prilog je proučavanju i, u lako razumljivom obliku predstavljanju života i djelovanja Ivana Meštrovića u Splitu u koji je došao 1900. godine iz sela Otavice u Dalmatinskoj zagori. Meštrović je u Splitu boravio 10 mjeseci pripremajući se za studij kiparstva u Beču. No, u Split se rado vraćao zbog obitelji i posla, a sudjelovao je u kulturnim, umjetničkim i političkim događajima. U Splitu je napravio neke od najpoznatijih javnih spomenika: pisca Luke Botića, pisca Marka Marulića, biskupa Grgura Ninskog i Majku i dijete. Osim toga, na splitskim Mejama izgradio je obiteljsku kuću, danas muzej Galerija Meštrović u kojem se čuvaju i izlažu njegova djela. U Splitu je kupio i obnovio imanje Crikvine-Kaštilac u blizini Galerije Meštrović i u njima izložio 28 drvenih reljefa života Isusa Krista u crkvici sv. Križa, drveni kip Raspeće Veliko i kip Autor Apokalipse. Kuću i imanje darovao je hrvatskom narodu, a danas su oni dijelom Muzeja Ivana Meštrovića. Autorica scenarija i teksta je Maja Šeparović Palada, knjigu je ilustrirao Ivan Svaguša, a objavljena je 2019. godine.
- izdanje: „IVAN MEŠTROVIĆ“
Knjiga Ivan Meštrović prilog je proučavanju i, u lako razumljivom obliku predstavljanju biografije Ivana Meštrovića i njegova umjetničkog opusa u različitim vidovima umjetnosti: kiparstvo, arhitektura, slikanje, crtanje i pisanje. Živio je i radio u Hrvatskoj, Europi i Americi, a ovo izdanje donosi presjek najvažnijih biografskih i umjetničkih događaja iz života. Ujedno riječ je o prvom izdanju u biblioteci Lako razumljiva objavljenom 2017. godine kada započinje ovaj projekt. Hrvatsko izdanje knjige je rasprodano, a dostupna je na engleskom jeziku. Knjiga je nastala prema autorskom konceptu Maje Šeparović Palade koja je autorica teksta i urednica izdanja, a ilustracije je izradio Stipan Tadić.
Ovaj projekt jedinstven je u muzejskoj ponudi u Hrvatskoj, a od iste autorice realiziran je i projekt „Audiovodič Galerije Meštrović za slijepe i slabovidne osobe“ (2020.), čime se Muzeji Ivana Meštrovića približavaju osobama kojima je potreban drugačiji pristup muzejskom sadržaju.
