Pokrenuta Meštrovićeva pričaonica za djecu s ciljem približavanja teme Ivana Meštrovića mlađim naraštajima

Održana prva „Priča iz šešira“ u Galeriji Meštrović

Ovoga Adventa, na blagdan sv. Lucije 13. prosinca započela je Meštrovićeva pričaonica, a program je se odvija uz podršku Turističke zajednice Grada Splita. Muzeji Ivana Meštrovića pokrenuli su novi projekt „Priče iz šešira“ namijenjen najmlađima, koji će se odvijati u Galeriji Meštrović. Riječ je o programu koji je osmislila muzejska pedagoginja Iris Marinović, a razvijen je u suradnji s pripovjedačicom Jasminom Aleksandrom Žiljak, koja će u pet susreta u dramskom programu za djecu adaptirati ilustrirana izdanja objavljena u biblioteci Lako razumljiva knjiga Muzeja Ivana Meštrovića. „Priče iz šešira“ slikovito su vezane i uz Meštrovićeve kape i šešire, a prva izvedba odvila se uz drnišku crvenu kapu s crnim vezenim ukrasima.

U prvoj izvedbi sudjelovali su učenici 4b razreda OŠ Lučac s učiteljicom Nikicom Sikirica, a ulaz je bio slobodan za javnost. U dramskom dijelu programa pripovjedačica Jasmina Aleksandra Žiljak provela je djecu kroz najvažnije detalje iz Meštrovićeva života: od rođenja u Vrpolju, do povratka s obitelji u Otavice kraj Drniša u kojima provodi djetinjstvo, studij u Beču te život u više europskih gradova, vezanost za Split, prisilni bijeg iz Hrvatske 1942. te odlazak u Ameriku. „Meštrovićeva životna priča nekima zvuči nestvarno kao bajka, ali bio je to stvaran život pun izazova, uspona i padova“, rekla je Žiljak. Program je bio interaktivnog tipa a djeca su rado sudjelovala odgovaranjem na pitanja i vlastitim dosjetkama. Zahvaljujući tehnici Kamishibai kazališta, pripovjedačica je prisutne provela kroz ilustrirane scene iz života Ivana Meštrovića koje je napravio Stipan Tadić za prvo izdanje publikacije o Meštrovićevu životu u biblioteci Lako razumljiva knjiga, na kojoj se temelji ova adaptacija. Osim toga, dramska pripovjedačica Žiljak živopisno je djeci približila neke detalje iz Meštrovićeva života, povezujući ih s iskustvima desetogodišnja koji su pratili izvedbu. Nakon pripovijedanja dramskim tehnikama uključila ih je u aktivno sudjelovanje u programu tehnikom zamrznute slike, korištenjem pokreta i asocijacija u čemu su djeca rado sudjelovala. U zaključnom dijelu programa muzejska pedagoginja Iris Marinović djecu je provela kroz postav Galerije Meštrović pokazujući im kako teče umjetnička razrada od ideje na crtežu do konačne izrade skulpture u različitim tehnikama, a posebno su se zadržali u sakralnoj dvorani gdje su skulpture Adama i Eve u drvu, te Meštrovićeva Rimska Pieta izvedena u gipsu. Djeca su u programu sudjelovala pitanjima, posebno komentarom da je Ivan Meštrović na kipovima zaboravio donje rublje, kako je rekla jedna desetogodišnjakinja. To im je muzejska pedagoginja Marinović pojasnila riječima: “Kad umjetnik pokazuje golotinju, on ne pokazuje to radi golotinje, nego da bi pokazao svoju spretnost.” Te ih je priupitala “Kako bi on u drvetu ili kamenu pokazao fine linije da je prikrivao tijelo?!”.

Program je okončan u centralnoj dvorani gdje su mogli pratiti multimedijalnu instalaciju „Strah od praznine“ Ivana Marušića Klifa u kojoj se prikazuju fotografije, novinski članci i drugi biografski detalji iz života Ivana Meštrovića.

Djeca su ovom prigodom na poklon uz slatko dobila i blok iz linije na kojem je reproducirana ilustracija iz Lako razumljive knjige Ivan Meštrović,  iz Lako razumljiva knjiga uz poticaj da u njega počnu bilježiti svoje priče i/ili skice. Na pitanje kako su se proveli u Galeriji Meštrović u programu „Priče iz šešira“ odgovarali su: „Super!“

„Priče iz šešira“ u sadržajnom i vizualnom smislu razvijene su na temelju knjiga objavljenih u biblioteci Lako razumljiva knjiga. Riječ je o biblioteci pokrenutoj 2017. godine u okviru izdavaštva Muzeja Ivana Meštrovića, s ciljem približavanja sadržaja djeci, mladima i osobama s intelektualnim ograničenjima kroz ilustrirane knjige jednostavnog, a informativnog sadržaja, pod motom „muzeji za sve“. Dosada su objavljena četiri izdanja naslova: „Ivan Meštrović“, „Ivan Meštrović u Splitu“, „Ivan Meštrović u Beču“ i „Ivan Meštrović u Parizu“. Autorica knjiga muzejska je savjetnica Maja Šeparović Palada, a o projektu više pročitajte ovdje.

Skip to content