Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Muzejskim dokumentacijskim centrom 22. siječnja održalo je u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu okrugli stol na temu „Izazovi izrade stalnih muzejskih postava“, a u programu su sudjelovali ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Hrvatskoga muzejskog vijeća Darko Komšo, ravnateljica Muzejskoga dokumentacijskog centra Maja Kocijan, ravnatelji i stručni suradnici muzeja u nadležnosti Ministarstva kulture i medija, među kojima i ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir.
Od muzeja kojima je Ministarstvo kulture i medija osnivač, u Zagrebu i okolici, trenutačno je u procesu cjelovite obnove ukupno sedam ustanova koje su stradale u potresu, a za njihovu obnovu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je više od 110 milijuna eura. To su Hrvatski muzej naivne umjetnosti u kući Lovrenčić, Hrvatski povijesni muzej, Muzej Mimara, Muzeji Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori i Muzeji Hrvatskog zagorja. Osim toga, jedan dio muzeja obnavlja se i drugim sredstvima.
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je važnost zajedničke suradnje riječima: „Ovaj skup smatram tek prvim korakom u procesu u kojem očekujem suradnju, raspravu, usvajanje najboljih domaćih i međunarodnih praksi kako bi svaki muzej na najbolji način realizirao taj važni projekt“.
Atelijer Meštrović u Zagrebu, jedna od muzejskih sastavnica Muzeja Ivana Meštrovića, kao i niz drugih muzejskih objekata u Zagrebu u rekonstrukciji je zbog posljedica zagrebačkog potresa iz ožujka 2020. godine, a samim time i u potrebi izrade novog stalnog postava.
Na panelu pod nazivom „Prezentacija idejnih rješenja i pripremnih radova stalnih postava“ ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir putem prezentacije i izlaganja dala je uvid u proces razvoja stalne izložbe zagrebačke sastavnice Atelijera Meštrović koja je funkcionirala do potresa. Riječ je o muzejskoj lokaciji koja je realizirana preuređenjem i prenamjenom stambenog i radnog kompleksa umjetnika na Gornjem gradu u Zagrebu nakon umjetnikove smrti, u dvije faze, od 1962. do 1963. i od 1968. do 1969. godine. Zbog zadanog prostora i nemogućnosti izmjene mjesta pojedinih djela zbog njihove veličine i težine, koncept stalnog postava nije slijedio kronološko izlaganje niti tematske cjeline, već je naglašavao pojedinačnu vrijednost svakog izloška. U budućem stalnom postavu cilj je zadržati zadatosti i specifičnosti ove muzejske lokacije, ali i omogućiti bolju prezentaciju Ivana Meštrovića i njegova rada te isti približiti suvremenoj publici. „Nadam se da će ova prezentacija biti inspiracija i drugim muzejima za sustavan rad na razvoju muzeja i prepoznavanju uloge novih stalnih postava u ukupnom razvoju naših muzeja,“ zaključila je Grčić Budimir.
Nakon okruglog stola ravnatelja i stručnih djelatnika muzeja održan je kolegij ravnatelja muzeja u nadležnosti Ministarstva kulture i medija.
