Telesnost in erotika v kiparstvu

Muzej Ivana Mestrovica

Izložbe

Organizacija izložbe
Cankarjev dom, Ljubljana
Muzeji Ivana Meštrovića

 

Autori izložbene koncepcije
Zorana Jurić Šabić
Dalibor Prančević
Barbara Vujanović

 

Kustosi izložbe
Zorana Jurić Šabić
Barbara Vujanović
Nina Pirnat Spahić

 

Autor likovnog postava
Filip Beusan

Izložbe

Ivan Meštrović: Telesnost in erotika v kiparstvu

13. veljače – 20. svibnja 2018.

Cankarjev dom, Ljubljana, Slovenija

Nakon iznimno uspješne izložbe Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića koju su Muzeji Ivana Meštrovića priredili 2016. godine u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, izložba pod nazivom Ivan Meštrović – telesnost in erotika v kiparstvu predstavljena je slovenskoj publici u Cankarjevom domu u Ljubljani. Na izložbi je prikupljeno više od pedeset djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki.

Meštrovićev opus je u sklopu izložbe promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja, a razvoj teme moguće je pratiti na skulpturi i crtežu u rasponu 1903. – 1946. godine. Prema motivu, kao i razdoblju, temu nagosti i erotike u djelu Ivana Meštrovića možemo promatrati kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu.

Cjelina pod nazivom Nelagoda tijela (Dalibor Prančević) obuhvaća širi vremenski kontingent prva dva desetljeća 20. stoljeća, te uključuje radove s različitim problematikama nagosti, estetike ružnoga i afirmacije drugoga. Poglavlje Između dva Erosa i dvije Afrodite (Barbara Vujanović) obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija. Treća cjelina Požar čula (Zorana Jurić Šabić) pristupa temi iz biografskog aspekta te promatra ženske aktove (skulpture i crteže) iz 2. i 3. desetljeća. Ovaj dio Meštrovićeva opusa zasićen je intimnim podacima te se može sadržajno interpretirati poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući tako njegovo osobno poimanje spolnosti.

Danas, trideset i pet godina nakon manje izložbe kojom se obilježila stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se opet vraća u ljubljanski Cankarjev dom – izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti. Neosporna je činjenica da je tijekom svoje plodne umjetničke karijere Meštrović majstorski isklesao neke od najljepših ženskih aktova u kiparstvu dvadesetog stoljeća, kojima je izrazio svu raskoš svoje mediteranske čulnosti. Promatrajući kipara iz suvremenog kuta i neopterećeni njegovom slavom, trojica hrvatskih povjesničara umjetnosti nove generacije istražili su teme tjelesnosti i erotike u djelima Ivana Meštrovića. Njihov vrijedan uvid značajan je doprinos znanstvenom istraživanju ove teme, jer se Meštrovićevim djelima rijetko prilazilo iz perspektive nagoga tijela i njegovih erotskih čitanja. U raspravama se istražuju razni formalni i ikonološki aspekti Meštrovićevih aktova, kako muških tako i ženskih, ispitujući višestruke konotacije golog tijela i erotskih elemenata u skulpturi i crtežu, nastalima u duljem vremenskom razdoblju: od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.

(Nina Pirnat Spahić, iz predgovora izložbenog kataloga)

Izložbe