Umjetnost Kao Molitva

Muzej Ivana Mestrovica

Izložbe

Autorica i kustosica izložbe
Zorana Jurić Šabić

Autor fotografija
Zoran Alajbeg

Grafičko opremanje izložbe
Viktor Popović

Izložbe

Umjetnost kao molitva – religiozna umjetnost Ivana Meštrovića (1914. – 1918.)

31. siječnja – 2. veljače 2020.

Osnovna škola u Otavicama

U sklopu teme ovogodišnje Noći muzeja koja je posvećena velikim obljetnicama hrvatskih muzeja velika nam je čast istaknuti važnu 90. obljetnicu izgradnje crkve Presvetog Otkupitelja – grobnice obitelji Meštrović. Građevina je to koju je kipar Ivan Meštrović izgradio ne samo za sebe i svoju obitelj, već i na korištenje stanovnicima Petrova polja, imajući viziju njihova kulturnog i duhovnog razvoja.

Godina 1930. izuzetno je važna u povijesti Meštrovićevog zavičajnog sela: podarivši svome selu crkvu, iste godine je, zahvaljujući kiparevoj inicijativi, financijskom impulsu i temeljem njegovih idejnih nacrta, započela izgradnja antimalarične stanice i osnovne škole. Impuls Meštrovićeve vizije i razvoja svoga rodnog kraja kontinuirano traje i danas, jer građevine i prostori koje je kipar izgradio djeluju kao središte kulturnih i društvenih događanja te mjesto promocije izuzetno vrijednog baštinskog naslijeđa.

Imajući na umu Meštrovićev izniman doprinos modernoj sakralnoj umjetnosti na polju slikarstva, kiparstva i arhitekture priredili smo izložbu posvećenu njegovoj religioznoj umjetnosti iz razdoblja Prvog svjetskog rata pod nazivom Umjetnost kao molitva. Meštrovićevi radovi nastali u ovom razdoblju predstavljaju značajan zaokret ka religioznim motivima i temama, koje će od tada pa do kraja njegove umjetničke karijere postati umjetnikova konstantna preokupacija.

Izložba prikazuje 15 radova: skulptura i crteža, kao i video uradak kojim se predstavlja jedan od Meštrovićevih najznačajnijih religioznih ciklusa – kristološki ciklus drvenih reljefa koje je kipar počeo rezbariti 1916. godine, a danas je izložen u crkvici Svetoga Križa u Meštrovićevim Crikvinama-Kaštilcu u Splitu.

Specifičan likovni jezik radova nastalih za Velikog rata otkriva Meštrovićevo posezanje za uzorima u ranokršćanskoj i gotičkoj umjetnosti, no ujedno ga čini vrlo bliskom ekspresionističkim stilskim kretanjima. Odraz su umjetnikovih duhovnih previranja, ali i psihološki portret čitavog razdoblja opterećena ratnim razaranjima, koja su svoje tematsko izvorište pronašli u Svetom pismu, posebice u motivima Kristove Pasije.

Izložbe