Izložbom Ivan Meštrović (1883. – 1962.): Kipar i građanin svijeta hrvatski se kipar nakon više od četiri desetljeća ponovno cjelovito predstavio u češkoj metropoli. Njegova zadnja izložba priređena je 1970. godine u Pragu i Olomoucu. Projekt ostvaren suradnjom Galerije grada Praga i Muzeja Ivana Meštrovića, čije su autorice i kustosice Sandra Baborovská i Barbara Vujanović, bavio se istraživanjem stvaralaštva Ivana Meštrovića u kontekstu srednjoeuropskog kiparstva početkom 20. stoljeća, njegovih veza s češkim političarima i umjetnicima i dugotrajnom prisutnošću u kulturnom i društvenom narativu čeških zemalja. Sve su se te teme razmatrale u kontinuitetu djelovanja u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, pa je izložba bila koncipirana kao svojevrsna karta i lenta vremena unutar kojih se ističu za Meštrovića krucijalni gradovi, izložbe i pojedinci s kojima je surađivao i družio se.
Izloženo je bilo više od 160 izložaka, od čega 43 iz hrvatskih zbirki (Muzeji Ivana Meštrovića – Galerija Meštrović i Atelijer Meštrović; Gliptoteka HAZU, Kabinet grafike HAZU, obitelj Meštrović (Olga Šrepel Holmberg). Uz njih prikazano je 18 djela Ivana Meštrovića iz čeških zbirki (17 iz Narodne galerije u Pragu, jedna iz Alšova jihočeská galerie v Hluboké nad Vltavou), te 7 skulptura Ivana Meštrovića iz Narodnog muzeja u Beogradu. Izložene su bile i skulpture Augustea Rodina iz Musée Rodin u Parizu, te djela čeških umjetnika iz zbirke Galerije grada Praga i drugih institucija.
Meštrovićevo umjetničko formiranje i izložbeni pothvati određeni su snažnim međunarodnim pečatom. Brojni su gradovi u kojima je boravio, predstavljao se i za koje je oblikovao spomenike – Beč, Pariz, Rim, London, Cannes, Zagreb, Ženeva, Beograd, New York, Bukurešt… Prag je neizostavna dionica kipareve biografije. Njegovi kontakti s češkim umjetnicima i umjetnicama, poput Bohumila Kafke i Růžene Zátkove političarima i političarkama, kao što su članovi obitelji Masaryk, čine krucijalan segment snažnih i trajnih hrvatsko-čeških veza.
