Izložbu su organizirali Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, i Muzeji Ivana Meštrovića, Split Izložba je održana pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske

Autorice izložbe:
Petra Vugrinec i Barbara Vujanović

Kustosica izložbe:
Iva Sudec Andreis

IVAN MEŠTROVIĆ Izložba povodom 140. obljetnice rođenja

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 22. studenoga 2023. – 3. ožujka 2024.

Izložba u Galeriji Klovićevi dvori pružila je retrospektivan presjek Meštrovićeva kiparskog stvaralaštva. Obuhvaćala je važna i za posudbu dostupna djela njegova golemoga kiparskog opusa od najranijeg djetinjstva, preko formiranja na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti, afirmacije u Parizu i Rimu kada stvara herojske cikluse kojima postiže velik uspjeh na izložbama od Secesije u Beču do Venecijanskog biennala. Meštrovićeva slava kulminirat će u Londonu, gdje mu je kao drugom živućem umjetniku organizirana samostalna izložba u Victoria and Albert muzeju.

Prvi svjetski rat provodi boraveći u Parizu, Ženevi, Rimu i drugim gradovima. Do kraja rata Meštrović stvara djela pod utjecajem arhajske i klasične tradicije, što će kulminirati u Kosovskom ciklusu i ciklusu Kraljevića Marka, inspiriranima bitkom na Kosovu polju 1389. godine, a posvećenima borbi za autonomiju vlastitog naroda i južnoslavensko ujedinjenje. Pod utjecajem ratnih stradanja Meštrović će tijekom rata ostvariti duboko intimna djela religiozne tematike ekspresionističkog predznaka.

Izložba se nastavila međuratnim periodom obilježenim zvjezdanim statusom i životom u Zagrebu, kada stvara monumentalna djela arhajsko-klasične inspiracije, poput ženskih aktova i spomenika, koji se postavljaju u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Tijekom Drugog svjetskog rata, nakon što se jedva oslobodio zatvora, u koji ga je kao politički nepodobna umjetnika zarobio ustaški režim, odlazi najprije u Rim, a zatim u Švicarsku, te 1947. godine na poziv američke Akademije znanosti i umjetnosti izlaže u Metropolitan Museumu u New Yorku.

Nastanio se u Syracusi, gdje predaje kiparstvo na Umjetničkoj školi pri Sveučilištu, a zatim 1955. godine u South Bendu, gdje predaje na postdiplomskom studiju Sveučilišta Notre Dame. Godine 1952. Narodnoj Republici Hrvatskoj darovao je brojne umjetnine i sve posjede (kuću na Mejama i Crikvine (Kaštelet) u Splitu, obiteljsku grobnicu u Otavicama, kuću s atelijerom na Gornjem gradu u Zagrebu). Hrvatsku je tijekom američkih poslijeratnih godina posjetio tek jednom, 1959. godine. Umro je u South Bendu 1962. godine..

Skip to content