IVAN MEŠTROVIĆ – PORTRETI SUVREMENICA I SUVREMENIKA

UNIVERZUMI OSOBNIH SUSRETA I DRUŠTVENIH ISPREPLETENOSTI

Gradski muzej Križevci, Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci, 8. listopada – 6. studenoga 2021.
Galerija AMZ – Arheološki muzej u Zagrebu, 20. siječnja – 15. veljače 2022. Gradski muzej Virovitica, 10. lipnja – 22. srpnja 2022.
Galerija Sikirica – Kulturno-umjetničko središte Sinj, 3. kolovoza – 25. rujna 2022.
Spomen-galerija Ivana Meštrovića, Vrpolje, 28. rujna – 3. studenoga 2022.

Izložbom Ivan Meštrović – portreti suvremenica i suvremenika prvi put se križevačkoj publici predstavio opus jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara. Nakon što je izložba bila postavljena u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci, projekt se tijekom 2022. godine predstavio u Galeriji AMZ – Arheološkoga muzeja u Zagrebu, Gradskom muzeju Virovitica, Galeriji Sikirica u Sinju, te u Spomen-galeriji Ivana Meštrovića u Vrpolju.

Šesnaest skulptura iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb), Galerije umjetnina (Split), te posuđenih od dr. sc. Mate Meštrovića, pružile su uvid u intrigantne društvene, umjetničke i političke veze Ivana Meštrovića. Odabir portreta koji je načinila autorica izložbene koncepcije muzejska savjetnica Atelijera Meštrović u Zagrebu Barbara Vujanović, svjedočio je o stilskom razvoju jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća – od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art déco stilizacije do realističnosti međuratnoga razdoblja.

Uvodni tekst u bogato opremljenom katalogu na hrvatskom i engleskom jeziku upućuje na zanimljive biografije znamenitih ličnosti koje je Meštrović portretirao – hrvatskoga glumca, kazališnog redatelja i prevoditelja Petra Branija, pripadnika generacije kazališnih umjetnika koja je utrla put preobrazbi zagrebačkog teatra, ruskoga književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, glavnog organizatora likovnoga života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća Izidora Kršnjavoga, modernizatora europskoga kiparstva Augustea Rodina, prve plesačice čiji je ples prikazan na američkoj televiziji Vere Čuče Milčinović, predstavnika britanske umjetničke, političke i društvene scene Wickhama Steeda, Lady Cunard i Dorothy Une Ratcliffe, češke političke dinastije Masaryk – Tomáša G. Masaryka i njegove kćeri Alice Masarykove, hrvatskih umjetnika Tomislava Krizmana, Ante Katunarića i Vladimira Becića, te književnika Andrije Milčinovića i Vladimira Nazora.
Likovni postav koji su potpisali Damir Gamulin i Antun Sevšek naglasio je posebnosti Meštrovićevih remek-djela te omogućio prisnije upoznavanje posjetitelja izložbe s portretiranim ličnostima koje su obilježile hrvatsku i europsku kulturu i politiku 19. i 20. stoljeća.