Cijela 2017. protječe u znaku obilježavanja stote godišnjice smrti francuskoga kipara Augustea Rodina (1840. – 1917.). Najvažniji događaj svakako je Stogodišnja izložba, koncem ožujka otvorena u pariškom Grand Palaisu.
Ekipa stručnjaka, predvođena ravnateljicom Musée Rodin Catherine Chevillot i umirovljenom ravnateljicom francuskog Instituta za povijest umjetnosti Antoinette Le Nornand-Romain, osmislila je veliki izložbeni i izdavački projekt u čijem je žarištu Rodinov utjecaj na moderno kiparstvo te na druge umjetničke medije, u Francuskoj te u ostatku svijeta, od konca 19. pa sve do početka 21. stoljeća. Na dva kata postavljena je opsežna izložba koja objedinjuje tristotinjak Rodinovih djela, ali i autora kao što su Antoine Bourdelle, Georges Braque, Pablo Picasso, Henri Matisse, Jean-Baptiste Carpeaux, Constantin Brâncuși, Käthe Kollwitz, pa sve do Georga Baselitza i Tracey Emin.
Za hrvatsku je povijest umjetnosti posebno bitna činjenica da su izložena i dva djela Ivana Meštrovića – skulpture Zdenac života (Beč, 1905) i Starica (Pariz, 1908), obje iz fundusa zagrebačkoga Atelijera Meštrović. Rezultat je to suradnje Musée Rodin i Muzeja Ivana Meštrovića, započete još 1960-ih s Meštrovićevom izložbom u Parizu te Rodinovom u Zagrebu, a ponovno aktualizirane predstavljanjem hrvatskoga kipara u Musée Rodin (2012. – 2013.), Rodinovom retrospektivom u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu te malom izložbom u splitskoj Galeriji Meštrović (2015.).
