Muzeji Ivana Meštrovića u Splitu u 2025. godini, slijedom radova energetske obnove na zgradi Galerije Meštrović, naglasak stavljaju na otkrivanje umjetničkog bisera – sakralnog kompleksa Meštrovićevih Crikvina-Kaštilca, koje se nalaze tek stotinjak metara dalje od same Galerije. Zbog toga je 2. ožujka održana prva u nizu edukacija ove godina na kojima će djelatnici Muzeja pružiti demonstracijsko stručno vodstvo turističkim vodičima grupa koje posjećuju Galeriju Meštrović. Naime, Galeriju Meštrović u velikoj mjeri posjećuju kruzerski gosti iz zemalja diljem svijeta, čime se znanje o Meštrovićevu životu i djelu posreduje kao važan dio nacionalnog kulturnog identiteta, kulture i baštine, ali također inozemni gosti ciljano posjećuju muzej imajući već predznanje o ovom umjetniku svjetskoga glasa i bogate umjetničke ostavštine.
U programu edukacije koje započinje u vrtu Galerije, koji će biti otvoren za posjetitelje, naglasak je na biografskim podatcima, arhitekturi i procesu gradnje, životu obitelji u Splitu, te važnosti Meštrovićeve Darovnice, ali i na impozantnim skulpturama smještenim u vrtu popu Djevojke s lutnjom, Udovica, Kiklopa i dr. Vodstvo se potom nastavlja u Kaštilcu, razgledom atrija i upoznavanjem s poviješću lokacije. Smještene iznad mora, kao i svaki kaštilac, Meštrovićeve Crikvine skrivaju rijedak umjetnički kutak kakav Split nema. Naime, riječ je o sakralno-umjetničkoj cjelini nastaloj na utvrđenom poljoprivrednom imanju s ostatcima građevina obitelji Capogrosso iz 16. stoljeća koji Meštrović zajedno s bratom Petrom kupuje. Zatečeni prostor nadograđuje i mijenja na način da je u zapadnom dijelu kompleksa, koji je namjeravao pretvoriti u izložbeni prostor svojih skulptura, izgradio trijem za smještaj gipsanih modela, a u njemu danas dominira skulptura Apokalipsa. Uz atrij se nalazi izložbena glavna dvorana, današnja crkvica sv. Križa, u kojoj je izložio drvene skulpture s motivima iz života Isusa Krista: Raspeće Veliko iz 1916. i dvadeset osam reljefa nastalih između 1917. i 1950. Crkvica, sukladno Meštrovićevoj želji, osim što čuva iznimnu umjetničku ostavštinu Meštrovićevih radova u drvu, prvenstveno kanadskom i švicarskom orahu, u sakralnoj je funkciji, a mise se odvijaju 1. i 3. nedjelju u mjesecu pod sakralnom upravom župe sv. Stjepana pod borovima.
Stručno vodstvo vodio je informator Željan Kutlača s kolegama, a sudionicima se obratila i ravnateljica Sandra Grčić Budimir iskazujući zadovoljstvo zbog velikog odaziva i interesa za edukaciju kojom je cilj proširi znanje o Meštroviću i njegovim spomenicima kulture te umjetninama, ali i približiti te sadržaje publici i posjetiteljima. Želja Ljubić iz agencije Elite, koja je i inicijator edukacije, izrazila je zahvalnost na pruženoj mogućnosti da turistički djelatnici prodube svoja znanja i interese u ovoj temi pod stručnim vodstvom.
