Priznata umjetnica gđa Marija Ujević Galetović, akademska kiparica i umirovljena profesorica ALU-a, redovna članica HAZU-a, izlaže svoje kiparske i slikarske radove u Galeriji Meštrović na splitskim Mejama. Izložba Marija Ujević Galetović kod Meštrovića organizirana je pod okriljem 60. splitskog ljeta.
Nakon prethodnih uspješnih izložbi Zlatka Boureka 2010. godine i Matka Trebotića 2011., Dalibora Stošića 2012., te Vaska Lipovca 2013. godine, Galerija Meštrović ove godine nastavlja s ciklusom Umjetnik kod Meštrovića prikazivanjem radova hrvatskih kipara koji u muzeju jednog kipara, Ivana Meštrovića, uspostavljaju svojevrsni dijalog, testirajući pritom svoj opus s Meštrovićevom estetikom i istovremeno publici približavaju preokupacije suvremenog kiparstva u kontekstu sadašnjosti.
Vrt Galerije Meštrović i ovaj put je postao mjesto susreta dviju umjetnosti čije se podudarnosti stapaju u začudnoj razigranosti oblika, sjena, odsjaja… Ta očekivana radost koja nastaje dijalogom dviju umjetnosti bila je poticaj za ovaj izazovni projekt.
Ova izložba je značajna i zbog činjenice da je ovo ujedno i prva samostalna izložba Marije Ujević Galetović pred splitskom publikom. Kompleksni zadatak prepoznavanja i omogućavanja dijaloga između umjetnosti dvoje umjetnika, a pogotovu između suzdržane akademske uzvišenosti Meštrovićeva djela i razigrane i duhovite umjetnosti Marije Ujević Galetović, najveći je izazov za kustosa, ali i za posjetitelje kojima je ponuđen kritički pristup i analiza zahtjevnog postava u vrtu Galerije te u Meštrovićevome Atelijeru za glinu.
Vitkost i elegancija njezinih Mački korespondira s Meštrovićevim izduženim stupovljem i gracioznošću Dalekih akorda. Voluminoznost aktova, poput Avokada ili Akta – plesačice te Marijina duhovitost koja je tako izražajno zadržana u njima, savršeno se uklapaju u društvo s Meštrovićevom Perzefonom. Monumentalnost Vala, najveće izložene kompozicije na središnjem platou vrta, posebno se očituje postupnim podizanjem očišta gledatelja koji se uspinje ulaznim stubištem kada se otvara prekrasan pogled na vrt i na raster glavnog stubišta u pozadini Vala. Fragilni porculanski Franz Kafka i izvrsno sugestivni brončani portret Matoša svjedoče o njezinoj vještini oblikovanja u raznim materijalima, ali još više o umjetničinim preokupacijama, te o suptilnosti koja krasi njezin opus.
Njezina slikarska ostvarenja posebno su zanimljiva budući da se slikanjem počela baviti nedavno. Moru, koje prikazuje na tri svoja slikarska djela, ona se i ne pokušava suprotstaviti nego mu prilazi s velikim poštovanjem, opet kao posljedica njezinih doživljaja na otvorenome moru uz koje je provela gotovo polovinu svog života. Nije ni čudo da, dovršavajući rad na svojem Autoportretu u svjetlucavoj carrari, od mora posuđuje dva tamna oblutka koja su se odmarala na žalu te ih umeće kao oči u svoj lik. Marija je svoje morske motive naslikala u Zagrebu, daleko od mora, no tu uzbibanu morsku površinu i duboku modrinu koje nam donosi na platnu snažno je sačuvala u svojim očima od mora.
Izložbu prati i katalog kojega je oblikovao Viktor Popović, u kojemu majstorske fotografije potpisuje umjetnički fotograf Zoran Alajbeg. Tekstove su napisali povjesničari umjetnosti Vesna Bulić i Andro Krstulović Opara koji je autor i producent filma koji je sastavni dio izložbe i koji prikazuje Mariju Ujević Galetović pri radu, kao i nastajanje ove izložbe. Snimatelj i montažer filma je Milan Latković, nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija iz Kreativne agencije.
